Potpredsjednica Vlade Adlešič obišla požarište na Miljevcima

DRNIŠ, 21. kolovoza 2008. (Hina) - Požarište na drniškom području popodne su obišli potpredsjednica hrvatske Vlade Đurđa Adlešič, pomoćnik glavnog zapovjednika za priobalno područje Tomislav Vuko, pročelnik županijske uprave za zaštitu i spašavanje Milovan Kević i drniški gradonačelnik Ante Dželalija.

Adlešič se sastala i s vatrogascima te im zahvalila na nadljudskim naporima koje su uložili u gašenju požara.

"Zadovoljna sam što su mi dečki sada na terenu kazali da imaju dovoljno opreme. Znači da je vladin program dobar i da funkcionira. Ove godine osigurano je 32,5 milijuna kuna za vatrogastvo, a i devet milijuna kuna osigurano je rebalansom proračuna. No dogodine se mijenja Zakon o vatrogastvu u kojemu će financiranje imati posebno mjesto", rekla je Adlešič.

"Ovo je najveći ovogodišnji požar na području Dalmacije", izjavio je Tomislav Vuko te dodao da je na Miljevcima požarom zahvaćeno 358 hektara. Na Promini je izgorjelo 260 hektara. Ovo je jedan od složenijih požara i što je znakovito ponavlja se već godinama. Svjesni smo teškog miniranog terena, najvažnije je da nitko nije ozlijeđen i da su obranjene kuće, rekao je Tomislav Vuko.

Požar je i danas, kao i jučer, kada je planuo, gasilo 120 vatrogasaca te po dva kanadera, zračna traktora i helikoptera. Gasiteljima problem stvaraju izolirani džepovi unutar miniranog terena do kojih vatrogasci ne mogu doći, a razbuktavaju se potpomognuti vjetrom.

U pomoć JVP-u i DVD-u Drniš stigli su i vatrogasci iz Knina te priobalja županije, kao i pripadnici HV-a.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.vlada.hr

ZAGREB, 31. srpnja 2008. (Hina) - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i predstavnici sedam sindikata državnih službenika i namještenika potpisali su danas temeljni kolektivni ugovor za naredno četverogodišnje razdoblje.

"Mislimo da ćemo ovim kolektivnim ugovorom i novim zakonom o plaćama u javnoj službi te nizom reformi koje provodi Središnji državni ured za upravu dobiti dobro plaćenog, za rad motiviranog državnog službenika", rekla je Kosor nakon potpisivanja.

Naglasila je da novi kolektivni ugovor nije ukinuo ni umanjio ni jedno pravo iz ugovora potpisanog prije četiri godine, a da su neka prava i povećana.

Podsjetila je da je pred socijalnim partnerima još jedan veliki posao - dovršavanje prijedloga zakona o plaćama u javnoj službi, koji bi trebao biti gotov do kraja ove, a na snagu stupiti početkom srpnja iduće godine.

Kosor je kazala da su u projekcijama državnog proračuna za iduću godinu u tu svrhu predviđene gotovo 2,2 milijarde kuna.

U ime sindikata, Vladi je na konstruktivnom pregovaranju zahvalio predstavnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša, koji je istaknuo da je potpisivanje novog kolektivnog ugovora dokazalo dobru suradnju i odgovornost socijalnih partnera.

"Imali smo dobar kolektivni ugovor, a nastojali smo ga i poboljšati, u segmentima u kojima je to bilo realno", rekao je Pleša.

Naglasio je da je novi kolektivni ugovor podigao razinu prava državnih službenika i namještenika, da je ugovorena pravna zaštita tuženim inspektorima, ujednačeni kriteriji za prekovremeni rad i uvedena obveza sistematskog pregleda za službenike jednom u tri godine.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.vlada.hr

GRAD VARAŽDIN - PRIMJER GOSPODARSKOG RAZVITKA U HRVATSKOJ

GOSPODARSKI I EKONOMSKI RAZVOJ VARAŽDINA

1. Projekt Biotehnološki park

Listopad 2005.

1. kao prvi u Hrvatskoj započinjemo sa projektom izgradnje biotehnološkog parka i razvoja biotehnologije u Varaždinu, danas područja najvećeg gospodarskog rasta u najrazvijenijim zapadnoeuropskim zemljama i SAD-u
2. osniva se pravo građenja na 77ha 97a 96m2 u poduzetničkoj zoni "Brezje" sa ulagateljem Biotehnološki park Varaždin d.o.o.
3. predmetno zemljište koristit će investitori koji proizvode , trguju i/ili distribuiraju biotehnološke, farmaceutske, visokotehnološke ili IT proizvode ili koji djeluju na polju razvoja, obrazovanja, znanosti i sl.

Ovim će se projektom za Grad Varaždin, ali i za cijelu Hrvatsku, omogućiti ulazak u zemlje s najvišim tehnologijama. U suradnji sa investitorima u samom Biotehnološkom parku, formirat će se odnosno prilagoditi postojeći školski sustav u prvom redu u smislu osnivanja visokoškolskih ustanova koja će obrazovati potrebne kadrove. Pretpostavlja se da će u zadanom roku od 7 godina, Biotehnološki park Varaždin potpuno zaživjeti i zaposliti oko 1000 novih djelatnika. Preko 60% djelatnika u Biotehnološkom parku činit će inženjeri, magistri i doktori znanosti.
Sama ta činjenica govori o kvaliteti ove investicije, o njezinoj zahtjevnosti, ali i dodanoj vrijednosti, odnosno i osobnim dohodcima djelatnika koji će biti znatno iznad hrvatskog prosjeka, a direktno će (i indirektno) utjecati na povećanje životnog standarda grada, regije, pa i šire.

2. Razvojna agencija DAN

Osnivači Razvojne agencije Sjever su:

1. Grad Bjelovar - 20%,
2. Grad Varaždin - 20%,
3. Grad Virovitica - 20%,
4. Međimurska županija- 20%,
5. Koprivnički poduzetnik d.o.o. - 20%.

Sjedište Društva je u Varaždinu, a u svim gradovima/županijama osnivača, odnosno u gradovima/županijama u kojima osnivač ima sjedište, društvo ima svoje urede. Misija agencije jeosigurati održivo povećanje životnog standarda za sve građane regije sjeverozapadne Hrvatske, aktivno djelovati na privlačenju stranih investicija, te zajedničkom suradnjom s drugim subjektima u regiji stvoriti plodnu poduzetničku klimu. Provedba definirane misije teče kroz prepoznavanje lokalnih preduvjeta za ekonomski razvoj, zapošljavanje i konkurentnost poslovnog sektora u Regiji sjeverozapadne Hrvatske.
Ciljevi:

• Privlačenje stranih direktnih investicija.
• Stvaranje i upravljanje tematskim poslovnim zonama.
• Stvaranje pozitivne klime za ulaganje.
• Stvaranje regionalnih i međunarodnih mreža tehnoloških parkova i poslovnih inkubatora.
• Stvaranje regionalnih i međunarodnih mreža visokih učilišta.
• Stručno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje.
• Pisanje projektnih prijedloga za EU fondove.
• Koordinacija i pomoć pri apliciranju projekata za EU fondove.
• Upravljanje projektima financiranim iz EU fondova.

3. Projekt Tehnološki park u Varaždinu

Projekt Tehnološki park u Varaždinu pokrenut je 2003. godine. U projektu su sudjelovali sljedeći učesnici: Varaždinska Županija, Grad Varaždin, HGK-Županijska komora Varaždin te kao nositelji projekta Elektrostrojarska i Visoka elektrotehnička škola (sada Veleučilište u Varaždinu).
Pri Elektrostrojarskoj školi ustrojen je Impulsni centar (tzv. poduzetnički inkubator), a pri Veleučilištu Odjel Tehnološkog parka Varaždin. Budući da su stvoreni preduvjeti za normalno funkcioniranje institucije slijedi partnerski dogovor između institucija nositelja projekta te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, BICRO-a, Svjetske Banke i Razvojne Agencije Sjever o nastavku razvoja i umrežavanju. U ovom trenutku u okviru Tehnološkog parka djeluje 31 poduzeće. Više desetaka poduzeća su vanjski članovi.
Struktura poduzeća u okviru Tehnološkog parka Varaždin je različita. Većina poduzeća, preko 80 posto, spadaju u ICT sektor. Ostali su iz područja dizajna, multimedije, strojarstva, konstrukcija, automatizacije i općenito kreativnog sektora.

4. Veleučilište u Varaždinu

Temelj Veleučilišta u Varaždinu je Visoka elektrotehnička škola koja je počela s radom u akademskoj godini 2001./2002., izvođenjem stručnog studija "Elektrotehnika". Osnivanje Visoke elektrotehničke škole bilo je uvjetovano dvjema ključnim težnjama: stvoriti školu koja će biti odraz moderne europske visokoškolske ustanove, a istovremeno usklađena s regionalnim prioritetima i profesionalnim potrebama u gospodarstvu.
Akademske godine 2005./2006., uvođenjem dvaju novih stručnih studija i uz preustroj postojećeg, stvoreni su temelji za osnivanje Veleučilišta u Varaždinu sa sljedećim studijima:
1) Elektrotehnika
a) Biomedicinska elektronika
b) Automatizacija
2) Multimedija, oblikovanje i primjena
3) Proizvodno strojarstvo

Svi studiji traju tri godine i njihovim se završetkom stječe 180 ECTS bodova te stručni naziv prvostupnik ( baccalaureus ), uz naznaku struke, u skladu s aktualnim procesom uključivanja Hrvatske u europski obrazovni sustav.

Cilj institucije je imati 15-20 stručnih studija u narednih 5 godina, odnosno oko 2000 studenata.
Zbog iznimnih potreba gospodarstva od akademske godine 2006./2007. planiraju se pokrenuti studiji tehničke i gospodarske logistike kao i studij graditeljstva.

5. Zona malog poduzetništva Jalkovec

U zoni male privrede Jalkovec, prodana je posljednja građevinska parcela ukupne površine 2304 m2, investitoru Varaždin-bus d.o.o. iz Varaždina. Time je u potpunosti popunjena Zona u prvoj fazi izgradnje na površini 116.000 m2, gdje se smjestilo ukupno 34 investitora na ukupno 44 parcele U tijeku je druga faza proširenja Zone na daljnjih 25.000 m2 podijeljenih na 13 građevinskih parcela prosječne veličine od 1.800 - 3.500 m2 .
Povjerenstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH dodijelilo je Zoni malog gospodarstva Jalkovec u Varaždinu nagradu za najbolju poduzetničku zonu u 2005. godini. Uspješnost Zone malog poduzetništva Jalkovec potaknuta je nizom pogodnosti koje je Grad Varaždin osigurao ulagačima. Kupci pojedinih parcela u zoni oslobođeni su komunalnog dopironosa, taksi za priključenje na različitu infrastrukturu i troškove prenamjene zemljišta. Blizina gradskog središta te odlična prometna povezanost također su pogodovali brzoj realizaciji prodaje svih parcela. Cijena potpuno opremljenog građevinskog zemljišta bila je također jedan od presudnih faktora.. Cijena kvadratnog metra ovisila je o broju otvorenih radnih mjesta u novoizgrađenim poslovnim kapacitetima. Primjerice, poduzeća do pet zaposlenih plaćala su zemljište 13 Eura, poduzeća sa 11 - 20 zaposlenih deset Eura, a poduzeća s više od 50 zaposlenih trebala su platiti zemljište samo 8 Eura.
Vrijednost investicije je 18 milijuna kuna, a očekuje se da će po završetku gospodarskih objekata u prvoj fazi biti otvoreno ukupno 300 novih radnih mjesta.

6. Slobodna zona Varaždin

Slobodna zona Varaždin je trenutno najveća proizvodno, izvozno orijentirana green-field investicija u Hrvatskoj. Zona je stavljena u funkciju početkom 2005. godine a potpuna izgradnja svih proizvodnih kapaciteta očekuje se do kraja 2008. g., kad će godišnji izvoz korisnika Slobodne zone premašiti 500 milijuna eura.
Osim proizvodnje robe, u Slobodnoj zoni mogu se obavljati slijedeće djelatnosti: oplemenjivanje robe , trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, pružanje usluga, bankarski i drugi novčani poslovi i usluge osnivanja i reosiguranja imovine i osoba.
Pored navedenog, ostale komparativne prednosti za investitore u Zoni su i porezne olakšice, neplaćanje poreza na dobit, carinske usluge, razvijen financijski sektor i poduzetničke aktivnosti i pojednostavljena cjelokupna administrativna procedura.

Osnovni cilj osnivanja Slobodne zone je pored značaja za gospodarski razvoj Varaždinske županije i privlačenje kapitala i potencijalnih investitora, izgradnja poslovnih objekata i u slijedećem:

1. Povećanje broja zaposlenih (za cca. 3000 novih radnih mjesta)
2. Povećanje izvoza (za oko trećinu pošto je proizvodnja u zoni gotovo 100% izvozno orijentirana
3. Povećanje BDP i standarda ljudi u Županiji i šire
4. Dovođenje novih tehnologija i uvođenje europskih/svjetskih standarda u procesu proizvodnje.
5. Dovođenja svježeg kapitala u Županiju - samo za izgradnju i opremanje potrebnih objekata preko 100 milijuna eura.
6. Prodor na svjetsko (globalno) tržište.
7. Rizik cijelog poslovanja isključivo je na korisnicima zone bez ikakvih garancija države ili jedinica lokalne samouprave.

Prvi investitor u Slobodnu zonu, njemačka tvrtka BHS Corrugated, vodeći svjetski proizvođač strojeva za proizvodnju kartona, započela je s radom na području Slobodne zone početkom 2005. godine. Najveći investitor u Slobodnu zonu je austrijska tvrtka "Boxmark Leather", jedan od najvećih proizvođača kožnih sjedišta za vodeće svjetske proizvođače automobila (BMW, Audi, Mitsubishi, Porsche i dr.), aviona (Airbus) i namještaja (Rolf Benz), dok je najveći domaći investitor u Slobodnoj zoni tvrtka Gumiimpex-GRP d.o.o., koja je na više od 60 000 m2 od početka 2005.g. izgradila najmoderniju tvornicu za reciklažu starih auto-guma i proizvodnju gumenog granulata za izvoz.

GOSPODARSTVO GRADA VARAŽDINA

1. DEMOGRAFSKI RESURSI

BROJ STANOVNIKA	48834
BROJ ZAPOSLENIH	22300
BROJ TRGOVAČKIH DRUŠTAVA	1077
BROJ OBRTNIKA I DRUGIH SLOBODNIH ZANIMANJA	1607

2. PRIRODNI RESURSI

RIJEKA DRAVA

- elektroenergija
- nanosi šljunka i pijeska
- navodnjavanje
- vodonosni slojevi zdrave vode

3. ZEMLJOPISNO PROMETNI POLOŽAJ

• cestovni pravci
  - BUDIMPEŠTA ZAGREB RIJEKA / SPLIT (autocesta)
  - OSIJEK MARIBOR
  - VARAŽDIN MACELJ
• željeznički pravci
  - BUDIMPEŠTA ZAGREB SPLIT RIJEKA
  - OSIJEK VARAŽDIN
  - VARAŽDIN GOLUBOVEC
• zračni promet
  - AERODROM VARAŽDIN kategorija: zračno pristanište
  Operator zračnog pristaništa: Diamond Aircraft Croatia d.o.o.
  Adresa: Mihovila Pavleka. Miškine 72, HR_42000 Varaždin
  Telefon: +385 (0) 42 352 110; Telefaks: +385 (0) 42 352 112
  E-mail: ldva@diamondair.hr

4. DOSTIGNUTI STUPANJ RAZVITKA

a. - DOMINANTNE GRANE i TVRTKE

METALOPRERAĐIVAČKA

MIV d.d.
Varaždin, Fabijanska 33
tel: 042/290-100; faks: 042/330-358


TEKSTILNA

VARTEKS d.d.
Varaždin, Zagrebačka 94
tel: 042/377-777; faks: 042/377-395

VIS-KONFEKCIJA d.d.
Varaždin, Svilarska 2
tel: 042/397-200; faks: 042/350-322

VIS K&G d.d.
Varaždin, Svilarska 2
tel: 042/397-312; faks: 042/397-331


OBUĆARSKA

BAMBI d.o.o.
Varaždin, Tomićeva 1
tel. 042/370-200; faks: 042/370-093

"GALIR" d.o.o.
Varaždin, Zavojna 13
tel/faks: 042/232-198; 042/231-322

MIDAL d.o.o.
Varaždin, Kućanska 12
tel: 042/351-200, faks: 042/351-205

PROVEL d.o.o.
Varaždin, P. Miškine 57
tel: 042/351-030; faks: 042/351-084


PREHRAMBENA

VINDIJA d.d.
Varaždin, Međimurska 6
tel: 042/399-999; faks: 042/399-350
KOKA d.d., Varaždin, Jalkovečka b.b.
tel: 042/399-400; faks: 042/399-444


DRVOPRERAĐIVAČKA

ITC d.d.
Varaždin, M. P. Miškine 55a
tel: 042/350-889; faks: 042/351-500

MUNDUS d.d.
Varaždin, M. P. Miškine 59
tel: 042/350-779, faks: 042/350-821

PAVLOS d.o.o.
Varaždin, I. Severa 2
tel: 042/351-041, faks: 042/305-415


GRAĐEVINARSTVO

CESTA d.d.
Varaždin, Međimurska 26
tel: 042/231-155; faks: 042/233-137

HIDROING d.d.
Varaždin, Optujska 161
tel: 042/332-600; faks: 042/330-365

ZAGORJE d.d.
Varaždin, A. Opolski 2
tel: 042/312-333; faks: 042/211-187

b. - FINANCIJSKI SEKTOR

ERSTE STEIERMARKTISCHE BANK d.d. Zagreb
Varaždin, T. Blažeka 1
tel: 062/374-675; faks: 042/347-677

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb
Varaždin, Trg slobode 9A
tel: 042/215-320; faks: 042/215-330

PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica
Varaždin, Trg slobode 2
tel: 042/201-990; faks: 042/215-281

PRIVREDNA BANKA d.d.
Varaždin, Kukuljevićeva 17
tel: 042/401-222, faks: 042/401-230

RAIFFEISENBANK d.d. Zagreb
Varaždin, Franjevački trg 5
tel: 042/390-300; faks: 042/313-656

SONIC BANKA d.d. ZAGREB
Varaždin, Kratka 2
tel: 042/301-490; faks: 042/301-491

VARAŽDINSKA BURZA d.d.
Varaždin, Kapucinski trg 2/I
tel: 042/313-233; faks: 042/212-313

VOLKSBANK d.d. Zagreb
Varaždin, Kukuljevićeva 6
tel: 042/321-444; faks: 042/321-440

ZAGREBAČKA BANKA d.d.
Varaždin, Kapucinski trg 5
tel: 042/400-336; faks: 042/400-321

c. - INSTITUCIJE U FUNKCIJI POTPORE RAZVITKU

Hrvatska gospodarska komora
ŽUPANIJSKA KOMORA VARAŽDIN
Varaždin, Preradovićeva 17
tel: 042/405-401; faks: 042/405-405

Hrvatski zavod za zapošljavanje
PODRUČNA SLUŽBA VARAŽDIN
Varaždin, Trenkova 56
tel: 042/401-516; faks: 042/230-445

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDIN
Varaždin, I. Kukuljevića 13/1
tel: 042/320-099; faks: 042/320-616

RAZVOJNA AGENCIJA SJEVER DAN d.o.o.
Varaždin, Zagrebačka 94
tel: 042/200-720; faks: 042/213-700

SLOBODNA ZONA VARAŽDIN
42202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 1, Trnovec
tel: 042/492-022; faks: 042/492-027

UDRUŽENJE OBRTNIKA GRADA VARAŽDINA
Varaždin, Kukuljevićeva 13/2
tel: 042/320-986; faks: 042/320-986

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.varazdin.hr

ČLANOVI MHL-A U MAKEDONIJI, CRNOJ GORI I BOSNI I HERCEGOVINI

Jurica Galešić i Kristijan Marić, članovi Predsjedništva MHL-a te Sven Šipoš, međunarodni tajnik MHL-a protekli su tjedan sudjelovali na seminaru ISEEL-a (Inicijativa liberala jugoistočne Europe) o sigurnosnoj politici JI Europe u Skopju. Seminar je organiziran u suradnji sa Zakladom Friedrich Naumann kao svojevrsni osvrt na novu sigurnosnu situaciju u regiji nastalu s jedne strane proglašenjem neovisnosti Kosova i s druge strane pozivom Albanije i Hrvatske u članstvo Sjevernoatlantskog pakta.

Nakon seminara delegacija se uputila u Bijelo Polje na poziv međunarodne tajnice gđice. Satke Hajdarpašić u posjet Forumu mladih Liberalne partije Crne Gore i proslavu Dana državnosti Crne Gore i Dana ustanka crnogorskog naroda.

Uspostavljeni su odlični odnosi sa crnogorskom organizacijom te je dogovorena i buduća suradnja na međunarodnom planu.

U povratku u Hrvatsku održan je i sastanak u Sarajevu sa gđicom. Majdom Zeherović, članicom Predsjedništva LYMEC-a (Europska liberalna mladež) gdje je još jednom pružena puna podrška MHL-u za aplikaciju za punopravno članstvo u toj organizaciji.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.mhl.hsls.hr

Rekordno niska nezaposlenost

Premda sam svjestan da iznošenje statističkih podataka pred javno mnijenje koje se u šali sprda da postoje tri laži: mala, velika i statistika, nije nešto naročito zahvalan argumentacijski model, dapače izaziva još veću jarost oponenata (kakva bi to bila statistika koju ne bismo opovrgnuli stotinama drugih nestatističkih argumenata), ipak ako ništa drugo uhu ugodno zvuči: nezaposlenost je u samom gradu Varaždinu pala na 4,9%!

Tako smo u nepunih sedam godina uspjeli prepoloviti stopu nezaposlenosti u našem gradu, odnosno iskazano brojčano, od 3500 nezaposlenih 2001. godine došli do 1800 nezaposlenih osoba na području grada. No, ono što je važnije jest činjenica da, za razliku od većine ostalih hrvatskih gradova i krajeva, pad nezaposlenosti u Varaždinu prati i rast zaposlenosti. Prema analizama gospodarskih kretanja te omjera zaposlenih u odnosu na ukupno radnoaktivno stanovništvo, grad ima najvišu stopu zaposlenosti u Hrvatskoj, pri čemu raste zaposlenost u industrijskoj proizvodnji. Kad okrenemo drugu stranu medalje, vidjet ćemo da gotovo puna zaposlenost znači i nešto niže plaće u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj, prije svega stoga što puna zaposlenost znači i zapošljavanje većinom niskokvalificirane radne snage. S obzirom na izrazito nepovoljnu obrazovnu strukturu hrvatskoga stanovništva, veća zaposlenost nosi i niža prosječna primanja. No, i to se polako mijenja jer udio zaposlenih u radnointenzivnoj industriji pada, a raste broj zaposlenih u industriji usluga, turizmu, financijskim i savjetodavnim uslugama itd. Dodamo li tome podatak da je u promatranih sedam godina također znatno porastao izvoz i da je opet Varaždin zajedno sa slobodnom zonom najizvoznija hrvatska sredina, možemo zaključiti da se varaždinsko gospodarstvo pokrenulo prije svega zahvaljujući poduzetničkim idejama i marljivosti samih gospodarstvenika te povoljnoj investicijskoj klimi.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.ivan.cehok.bloger.hr

OSNOVANO ŽV MHL-a ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

U subotu je u Vrbovcu osnovana organizacija Mladi hrvatski liberali Zagrebačke županije, koja okuplja članove iz Vrbovca, Dugog Sele, Sv. Ivana Zeline i Klinča sela. Na osnivačkoj skupštini, kojoj su nazočili i predsjednik MHL - a Dario Hrebak, potpredsjednik HSLS - a Želimir Janjić, predsjednik Vrbovečkog ogranka Jadranko Mijalić, za predsjednika je izabran Kristijan Marić iz Vrbovca, 28 - godišnji magistar menadžmenta u PIK Vrbovcu. Izabrano je i pet potpredsjednika, te Županijski odbor.

Nas seniore ne trebate tražiti za mišljenje niti za tutorstvo, već trebate djelovati u okviru tri postulata - sloboda pojedinca, sloboda poduzetništva i zaštita svih ranjivih skupina u društvu i u tome vam želim puno uspjeha, tom je zgodom istaknuo Janjić, a Mijalić je ponosno istaknuo činjenicu da je Vrbovec rasadnik liberalizma, jer je ovdje prije 19 godina osnovan jedan od prvih ogranaka HSLS - a. Mladima je poželio sreću u ispiranju svega negativnog što se veže uz političare.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.mhl.hsls.hr

USVOJEN PRIJEDLOG ČLANA MJESNOG ODBORA SELA BAPSKE

BAPSKA - Član Mjesnog odbora sela Bapske od strane HSLS, Franjo Kolak, od samog početka djelovanja Mjesnog odbora davao prijedlog o spajanju lokalne ceste u Bapskoj, na dijelu Zrinsko - Frankopanska pa do ulice Hrvatskih branitelja, koji je na sjednicama usvojen od strane Mjesnog odbora, a sada i sproveden financijskim sredstvima Grada Iloka namijenjenih selu Bapska. Početkom kolovoza dio ceste je izgrađen, a mještani sela Bapske su vrlo sretni jer njihova cestovna vozila nisu više uprljana ili obložena blatom, pri prometovanju tom bapskom ulicom.

Stanovnici toga dijela Bapske su se jako razveselili novoj uskoj cesti koja će zamijeniti blato ispred njihovih kuća.

Snježana Kolak