HSLS - OGRANAK ILOK

PREDSJEDNICA HSLS-a URUČILA PRVO RAČUNALO IZ DONACIJE

2009-06-26T21:21:00.003+02:00

VIJESTI || 10. 06. 2009.

RIJEKA - U sklopu akcije “20 računala za 20 učeničkih domova”, predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič posjetila je u utorak, 9. lipnja 2009. godine Rijeku. Tom je prigodom ravnateljici Učeničkog doma “Sušak” uručila računalo za potrebe štićenika tog doma.

“Umjesto domjenaka i proslava, HSLS je u ovoj recesijskoj godini odlučio obilježiti 20-u obljetnicu postojanja stranke akcijom darivanja računala učeničkim domovima u gotovo svim županijama u Hrvatskoj”, kazala je predsjednica HSLS-a.
“Ulaganje u mlade ljude najbolja je investicija”, dodala je Adlešič, rekavši kako se stranka uvijek zalagala za interese mladih te za kvalitetne programe u znanosti i obrazovanju.
Također, podsjetila je i da je upravo HSLS-ov program obrazovanja još u vrijeme uoči parlamentarnih izbora u studenom 2007. godine, kada su javnosti predstavljani programi političkih stranaka, ocijenjen najkvalitetnijim od strane stručnjaka iz područja obrazovanja.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

REZULTATI HSLS-a NA LOKALNIM IZBORIMA 2009.

2009-06-21T22:18:00.005+02:00

VIJESTI || 09. 06. 2009.

Prema službenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva HSLS je ostvario izvrsne rezultate na proteklim lokalnim izborima.
Posebno ističemo da je HSLS osvojio mandate u svim županijskim skupštiama čime smo dokazali snagu na području cijele države.

Uz gradove u kojima je HSLS do sada obnašao vlast, a to su: Varaždin, Bjelovar, Kutina, Mursko Središće, Hrvatska Kostajnica i Varaždinske Toplice, ističemo pobjedu našeg kandidata Milana Bakšića u Glini te osvajanje novih mandata načelnika u istarskim općinama Kanfanar i Karojba, Satnici Đakovačkoj u Osječko-baranjskoj i Rešetarima u Brodsko-posavskoj županiji.
HSLS je povećao i broj zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika i općinskih načelnika te broj vijećnika u gradskim i općinskim vijećima, a nakon konstituiranja predstavničkih tijela HSLS će u odnosu na prošle izbore imati i više predsjednika i potpredsjednika županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća.
Građani su prepoznali kvalitetu obnašanja vlasti i projekata HSLS-ovih članova u lokalnoj samoupravi.

LISTA IZABRANIH DUŽNOSNIKA
Zamjenici župana:
1. Alen Baščevan, Bjelovarsko-bilogorska
2. Zvonimir Koić, Virovitičko-podravska
3. Ružica Vidaković, Brodsko-posavska
4. Stanko Zrilić, Zadarska županija

Gradonačelnici:
1. Ivan Čehok, Varaždin
2. Davor Žmegač, Kutina
3. Antun Korušec, Bjelovar
4. Milan Bakšić, Glina
5. Dragutin Kranjčec, Varaždinske Toplice
6. Tomislav Paunović, Hrvatska Kostajnica
7. Josip Dobranić, Mursko Središće

Zamjenici gradonačelnika:
1. Lidija Ikasović, Hrvatska Kostajnica
2. Dragica Ratković, Varaždinske Toplice
3. Josip Hržić, Trilj
4. Rastko Davila, Kraljevica
5. Slobodan Mikac, Varaždin
6. Miroslav Venus, Slatina
7. Ilija Krištić, Ivanić Grad
8. Filip Ćurko, Sv. Ivan Zelina
9. Hrvoje Šleder, Našice
10. Marin Meter, Imotski
11. Joško Delale, Solin

Načelnici:
1. Franjo Makovec, Sv. Martin na Muri
2. Josip Grivec Donji Vidovec
3. Sandro Jurman, Kanfanar
4. Zlatko Aga, Rešetari
5. Denis Lakošeljac, Karojba
6. Anđelko Kovačić, Selnica
7. Dragan Svalina, Satnica Đakovačka

Zamjenici načelnika:
1. Željko Markovac, Donji Andrijevci
2. Ivan Gregurić, Molve
3. Boris Resman, Gornji Mihaljevec
4. Vjenceslav Hranilović, Podturen
5. Joso Vuković, Brinje
6. Milan Splivalo, Nova Rača
7. Slavko Došen, Zrinski Topolovac
8. Branko Brkić, Nova Kapela
9. Branko Jerković, Kula Norinska
10. Zoran Černja, Kanfanar
11. Ivica Soldat, Satnica Đakovačka
12. Melanija Milović, Jasenovac
13. Vladimir Kruhoberec, Klenovnik
14. Dubravka Rog, Vidovec
15. Siniša Siladić , Pitomača
16. Petar Budimir, Čađavica
17. Predrag Rukavina, Povljana
18. Robert Škropeta, Karojba

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

IZBORNI REZULTATI ZA LOKALNE IZBORE 2009 ZA GRAD ILOK

2009-06-15T21:01:00.004+02:00

U prilogu Vam također dajemo na pregled izborne rezultate za Grad Ilok

GRADSKO VIJEĆE

GRADA ILOKA

Ukupno birača: 6.805
Glasovalo birača: 3.623 53,24%
Važećih listića: 3.497 96,71%
Nevažećih listića: 119 3,29%

Pojedine kandidacijske liste dobile su sljedeći broj glasova:

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU 1.633 glasova
Nositelj liste: VLADO ROTIM
2. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS
HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS 1.095 glasova
Nositelj liste: ZVONIMIR DRAGUN
3. DEMOKRATSKI CENTAR - DC
HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS
HRVATSKI DEMOKRATSKI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJE - HDSSB 242 glasova
Nositelj liste: ZLATKO DRINOVAC
4. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP 195 glasova
Nositelj liste: ŽELJKO SLADETIĆ
5. NEZAVISNA GRADSKA LISTA - ŽELJKO HRUBIK 129 glasova
Nositelj liste: ŽELJKO HRUBIK
6. SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA - SDSS 102 glasova
Nositelj liste: SLOBODAN SAVIĆ
7. NEZAVISNA GRADSKA LISTA - MILAN PUCOVSKY 101 glasova
Nositelj liste: MILAN PUCOVSKY

U gradsko vijeće po kandidacijskim listama

izabrani su:

1. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU
8 mjesta

1. VLADO ROTIM
2. MARIO MEŠTROVIĆ
3. IVAN PLAZONIĆ
4. ŽELJKA KOVČALIJA
5. STJEPAN ĆORIĆ
6. KREŠIMIR ĆORIĆ
7. TOMISLAV RUKAVINA
8. NIKOLA RENDULIĆ

2. HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS
HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS
5 mjesta

1. ZVONIMIR DRAGUN
2. IVAN VRLJIĆ
3. ŽELJKO PRSKALO
4. VERA ZIMA
5. FRANJO KOLAK

3. DEMOKRATSKI CENTAR - DC
HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS
HRVATSKI DEMOKRATSKI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJE - HDSSB
1 mjesto

1. ZLATKO DRINOVAC

4. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP
1 mjesto

1. ŽELJKO SLADETIĆ

GRADONAČELNIK

GRADA ILOKA

Ukupno birača: 6.805
Glasovalo birača: 3.622 53,23%
Važećih listića: 3.526 97,51%
Nevažećih listića: 90 2,49%

Pojedini kandidati dobili su sljedeći broj glasova:

1. MIROSLAV JANIĆ
Zamjenik kandidata DARKO PRSKALO
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU 1.665 glasova 45,97%
2. ZVONIMIR DRAGUN
Zamjenik kandidata IVAN VRLJIĆ
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS
HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS 1.563 glasova 43,15%
3. JAROSLAV MASARINI
Zamjenik kandidata LJERKA ANA BENIĆ
DEMOKRATSKI CENTAR - DC
HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS
HRVATSKI DEMOKRATSKI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJE - HDSSB 170 glasova 4,69%
4. ŽELJKO HRUBIK
Zamjenik kandidata STJEPAN KLUČIK
ŽELJKO HRUBIK - NEZAVISNI KANDIDAT 128 glasova 3,53%

Niti jedan kandidat za izbor gradonačelnika na izborima održanim 17. svibnja 2009. nije dobio većinu glasova svih birača koji su glasovali.
U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu i to:

1. MIROSLAV JANIĆ
2. ZVONIMIR DRAGUN

GRADONAČELNIK

GRADA ILOKA

( drugi krug )

Ukupno birača: 6.807
Glasovalo birača: 3.974 58,38%
Važećih listića: 3.929 98,87%
Nevažećih listića: 45 1,13%

Pojedini kandidati dobili su sljedeći broj glasova:

1. MIROSLAV JANIĆ
Zamjenik kandidata DARKO PRSKALO
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ
HRVATSKA STRANKA PRAVA - HSP
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU 2.005 glasova 50,45%
2. ZVONIMIR DRAGUN
Zamjenik kandidata IVAN VRLJIĆ
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS
HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS 1.924 glasova 48,41%

Za gradonačelnika

izabran je kandidat:

MIROSLAV JANIĆ
a za zamjenika:
1. DARKO PRSKALO

U svezi gore narečenih rezultata za GRADSKO VIJEĆE i GRADONAČELNIKA kada napravimo statistiku, vrlo tijesna pobjeda naših političkih suparnika.
Glavna utrka vodila se upravo između koalicija koje su i gore navedene ali HSS i HSLS smatra se pobjednikom u samom gradu Iloku, jer birači su najviše dali glasova u samom gradu. Moramo naglasiti da smo zaista i zadovoljni odazivom birača koji su također ipak smogli snage i glasovali u mjestima Bapska, Šarengrad i Mohovo više nego na zadnjim lokalnim izborima.

Još jednom svim članovima naše koalicije velika zahvala, također i biračima i simpatizerima koji su dali svoj glas za našu koaliciju.

LETAK HSS-a i HSLS-a LOKALNI IZBORI ZA DRUGI KRUG za gradonačelnika

2009-06-15T20:41:00.005+02:00

Evo sada u prilogu i izborni letak koalicije HSS-a i HSLS-a za mjesto gradonačelnika za grad Ilok. U letku smo primjenili koncept fer-play pristupa prema biračima na jednostavan način u svojstvu zajedničkog partnerstva naše koalicije i građana u suradnji sa nama.

Kliknite na slike kako bi dobili uvećano a poradi boljeg pregleda.

U izradi promiđbenog marketinškog dijela, sudionici su bili Unutar stranački Odbor za Marketing HSLS-a i moja malenkost koja i vodi ovaj blog u suradnji sa svim sudionicima koji su također od strane HSS-a Ilok dali veliki udio u tisku i kreiranju PLAKATA, LETAKA itd.
Svim članovima, simpatizerima i pogotovo biračima zahvala od strane HSLS-a i HSS-a na potpori svojim glasovima u sudjelovanju na lokalnim izborima za grad Ilok i ostalim mjestima koja spadaju pod grad Ilok.

GRAD ILOK, LOKALNI IZBORI - SVIBANJ 2009

2009-05-10T14:19:00.010+02:00

Poštovani !

Evo konačno nakon dužeg vremena uključujemo se i također vam dajemo na uvid naš plakat na kojem ćete vidjeti Naše i Vaše kandidate za grad Ilok.
Isto tako Vas pozivamo da izađete na ove lokalne izbore, jer je zaista svaki Vaš glas itekako bitan. Dobro pročitajte sve liste kandidata i razmislite da li su vrijedni Vašeg glasa !!!!
Mi smo nastojali na našu listu staviti ljude za koje procjenjujemo da su zaista sposobni uhvatiti se u problematiku na što kvalitetniji način koja ih čeka ako budu izabrani. U ovo recesijsko doba tj. financijske krize koja niti našu hrvatsku nije zaobišla, pozivamo Vas da dobro promislite jer oni ljudi koji budu izabrani moraju shvatiti da ih čekaju veliki problemi i da moraju u suradnji sa svima surađivati, posebice sa ljudima iz mnogih segmenata iz mnogo različitih struka da bi što kvalitetnije obnašali svoju dužnost tj. da budu kvalitetan servis građana i zastupaju interese građana.
Naravno, mi tj. naša koalicija HSS i HSLS sa ovim našim kandidatima maksimalno će zastupati interese građana i biti dostupni građanima jer samo na taj način suradnjom i timskim radom možemo u nastupajućem razdoblju što više učiniti da dođe do progresa na ovim našim prostorima.

Kliknite na sliku i ona će biti uvećena poradi kvalitetnijeg prikaza !

„BEZ ŽENA VIŠE NE MOŽE“ - TRIBINA U VUKOVARU

2009-03-16T21:27:00.004+01:00

Danas 16.travnja u 10 sati,održana je Tribina u velikoj vijećnici Vukovarsko-srijemske Županije u Vukovaru,sa temom „Što su političke stranke učinile u skladu s preporukom (2003)3 Vijeća Europe za ravnopravnijim sudjelovanjem žena na lokalnim izborima 2009“.
Organizator ove tribine su Povjerenstvo za ravnopravnost spolova,kojega je predstavljao ispred Vukovarsko-srijemske Županije, u odsutnosti predsjednika Antuna Žagara (zdravstveni razlozi), g.Marinko Beljo predstojnik Ureda Župana i tajnica Povjerenstva gđa.Ivana Čurković, kao i Grupa za ženska prava B.a.B.e., iz Zagreba,koju je zastupala gđa.Suzana Kunac.
Već pola godina ovo Povjerenstvo u zajednici sa Grupom B.a.B.e., radi na ostvarivanju demokratskog minimuma od 40% žena na stranačkim listama svih političkih stranaka, a povodom toga su tiskane i brošure „Bez žena više ne može“ i knjige „UN konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena“ kao i „Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.“.
Na tribinu su pozvani predstavnici svih gradskih i općinskih odbora stranaka, no nisu se pojavili, već je odaziv bio mali, ali pravi, jer oni koji su došli bili su istinski zainteresirani za promjene, željeli su nešto poboljšati, učiniti nešto na temu, na koju je tribina glasila.
Svi sudionici ovoga skupa su se prigodno registrirali, među kojima je bila i predstavnica za ravnopravnost spolova iz Gradskog ogranka Hrvatsko-socijal liberalne stranke grada Iloka, koja je u toku ove tribine naglasila kako je na stranačkoj koalicijskoj listi HSLS-HSS Grada Iloka, zastupljenost žena 40%, kako je i preporučeno, a o tome posebnu brigu vodi predsjednik GO HSLS-a Ilok , g.Ivan Vrljić, koji je i kandidat za dogradonačelnika za grad Ilok.
Razgovaralo se o podzastupljenosti žena u političkom odlučivanju na lokalnoj razni, važnost žene u svojstvu supruge, domaćice i majke,kao i prilagođavanje sa istom, kao političarkom i poslovno, nezavisnom ženom.
Bilo je riječi i o pozitivnim mjerama na razini lokalnih političkih stranaka za ravnopravnijom participacijom žena u političkom životu, kao i o ulozi Preporuke (2003)3 Vijeća Europe i Zakona o ravnopravnosti spolova u promicanju političke zastupljenosti žena.
Gđa.Kunac, koja se bavi tom problematikom već 10 godina, je rekla slijedeće:“… ne vjerujem da nema kvalitetnih žena u Vukovarsko-srijemskoj Županiji,koje će pomoći u razvoju lokalne zajednice….“ i nastavila….“politička praksa počinje na lokalnoj razini i u Mjesnim odborima….“, te još rekla kako:“….žena kada uđe u politički prostor postaje muškarac…“
Suzana Kunac je naglasila da postoje problemi oko javnog prostora koji nije tradicionalno ženski prostor, da je to prostor koji plaši, te da je važno da žene pokažu svoje komunikacijske i pregovaračke vještine, ako im se da prilika da budu stavljene na stranačke liste, a one bi na drugi, različiti način od muškaraca,mogle sagledati okolinu i dati nacrt za svoj izlaz iz krize ili recesije u kojoj se nalazimo.
Grupa B.a.B.e. je bila vrlo zahvalna svima koji su sudjelovali na ovoj tribini, a gđa.Kunac je zaključila : ….“tko nije došao, neozbiljno je shvatio da što više žena treba biti na listi…“.
G.Beljo je u svom izlaganju naglasio da vjeruje u žene i da je važna uspostava ravnoteže, a on je uvjeren da će do toga doći u budućnosti.
Na samome kraju ove radne tribine, koja je protekla u živahnoj i srdačnoj atmosferi, donijet je zaključak da će se nastojati žene staviti na stranačke liste, poput koalicijske liste HSLS-HSS grada Iloka, te će na taj način žene pronaći ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života i biti aktivne na političkoj sceni.“Bez žena više ne može“

Snježana Kolak

2009-02-26T20:53:00.002+01:00

Potpredsjednica Vlade Adlešič s pripadnicima hrvatskog kontingenta u Čadu

VIJESTI || 16. 02. 2009.

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Đurđa Adlešič je u sklopu svog posjeta operaciji EUFOR-a u Čadu, posjetila jedan od šest izbjegličkih kampova u kojem borave izbjeglice iz sudanske pokrajine Darfur.

Vodstvo kampa i izbjeglice koje žive u njemu su ju izvijestili o teškim uvjetima života u kampu i o velikoj potrebi za pitkom vodom i osnovnim životnim potrepštinama.
Potpredsjednica Adlešič se sastala s pripadnicima hrvatskog kontingenta koji su i glavni razlog njenog posjeta Čadu i tom im je prilikom uručila premijerov poklon, dresove rukometne reprezentacije. Potpredsjednica Adlešič pozdravila je hrvatske vojnike i čestitala im na izuzetnoj hrabrosti i profesionalnosti u teškim uvjetima u kojima obavljaju svoju zadaću: „Republika Hrvatska i svi njeni građani mogu biti ponosni na Vas i ugled koji ste ovdje stekli“, rekla je potpredsjednica Adlešič.
Ovo je prvo sudjelovanje hrvatskih snaga u misiji EUFOR-a u Čadu, a petnaest naših vojnika dio je važne zadaće prenošenja ove operacije iz nadležnosti EUFOR-a u nadležnost UN-a.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

POTPISAN KOALICIJSKI SPORAZUM IZMEĐU GRADSKIH OGRANAKA HSLS I HSS GRADA ILOKA !

2009-02-25T11:00:00.008+01:00

POTPISAN KOALICIJSKI SPORAZUM IZMEĐU GRADSKIH OGRANAKA HSLS I HSS GRADA ILOKA !

Početkom siječnja 2009. godine, gradski ogranci HSLS ( Hrvatska Socijalno Liberalna Stranka ) i HSS ( Hrvatska Seljačka Stranka ) grada Iloka, potpisali su koalicijski sporazum o prijeizbornoj koaliciji.

Na listi za Gradonačelnika Grada Iloka bit će predstavnik ispred gradskog ogranka ( HSS-a ) a za mjesto dogradonačelnika Grada Iloka bit će ispred gradskog ogranka ( HSLS ).

Na listi za gradsko vijeće ovih dviju stranaka, nastupiti će sa zajedničkim predstavnicima po određenom omjeru.

Izaslanstvo hrvatskih liberala u posjetu Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu

2009-02-11T14:27:00.001+01:00

VIJESTI || 11. 02. 2009.

Na poziv ALDE grupe, a u okviru Visitors Programmea, Dario Hrebak, predsjednik MHL-a i član Predsjedništva HSLS-a te Goran Kurevija, voditelj međunarodnih odnosa u Direkciji HSLS-a posjetili su Europski parlament u Bruxellesu i Strasbourgu.

ALDE grupu čine stotinjak liberalno-demokratskih zastupnika Europskog parlamenta i treća je po snazi, a u Europskoj komisiji je 9 liberalnih povjerenika. ALDE od 1997. godine organizira posjete Europskom parlamentu u cilju upoznavanja s njegovim radom, radom zastupnika i parlamentarnih odbora, Europske komisije i sl.
Hrebak i Kurevija započeli su svoj 10-dnevni program u Bruxellesu sastankom s vođom ALDE grupe, zastupnikom i kandidatom za predsjednika Parlamenta, Grahamom Watsonom. Watson je još jedanput izrekao bezuvjetnu podršku liberalnih europskih zastupnika Hrvatskom putu u EU, s nadom da će se problemi sa Slovenijom brzo riješiti i da će Hrvatska nastaviti ubrzanim tempom prema punopravnom članstvu. Za vrijeme razgovora otvorena je mogućnost posjete predsjednice HSLS-a Europskom parlamentu i ALDE grupi te je potvrđen tromjesečni angažman još jednog HSLS-ovog pripravnika od rujna 2009. godine.

U skladu s izraženim interesima u vezi mnogih područja rada (europskih integracija i proširenja EU, vanjske politike, regionalnog razvoja, sigurnosti, ekonomije, klimatskih promjena) Kurevija i Hrebak su imali izrazito zanimljive i dinamične diskusije sa preko 30 parlamentarnih zastupnika ALDE grupe među kojima su bili Jelko Kacin i Mojca Drčar-Murko (Slovenija), Marian Harkin (Irska), Ramona Nicole Mănescu, Adina-Ioana Vălean i Cristian Silviu Buşoi (Rumunjska), Andrew Duff i Elspeth Attwooll (Velika Britanija), Jules Maaten (Nizozemska), Filiz Hyusmenova, Biljana Raeva i Metin Kazak Bugarska), Janusz Onyszkiewicz (Poljska), Philippe Morillon - bivši zapovjednik UNPROFOR-a u BiH i Jean Marie Beaupuy (Francuska), István Szent-Iványi i Viktória Mohácsi (Mađarska), Lena Ek (Švedska), Henrik Lax (Finska), Vittorio Prodi i Beniamino Donnici (Italija), Jorgo Chatzimarkakis (Njemačka), s europskom povjerenicom za regionalnu politiku Danutom Hübner (Poljska) te na kraju posjeta u Strasbourgu gdje se i održavaju plenarne sjednice parlamenta i sa predsjednicom europskih liberala i belgijskom zastupnicom Annemie Neyts-Uyttebroeck i potpredsjednicom Europskog parlamenta, Dianom Wallis (VB).

Neyts je izrazila podršku europskih liberala Hrvatskoj i hrvatskim liberalima, a posebno HSLS-u koju su svojim intenzivnim i dugogodišnjim međunarodnim aktivnostima doprinijeli da se Hrvatska jače vidi na političkoj karti Europe. Izrazila je zabrinutost ponašanjem Slovenije u procesu pristupa Hrvatske EU te upozorila da je to opasni presedan koji bi mogao ugroziti daljnje širenje Unije. Naglasila je da, nažalost, Europska komisija nema mehanizme kojima bi spriječila takvo ponašanje zemlje članice prema zemljama pristupnicama te da će se ta situacija promijeniti prihvaćanjem Lisabonskog ugovora od svih zemalja članica.

Izvjestitelj ALDE grupe za Hrvatsku István Szent-Iványie je rekao da slovenski postupak može biti opasan presedan za buduća proširenja i može značiti kraj politike proširenja budu li se bilateralni problemi koristili za blokiranje pregovora. zauzeo se za "dvotračni pristup" - s jedne strane da se pokuša naći rješenje političkim putem, a ako to ne uspije, da se obje strane obvežu da će izići pred međunarodno pravosudno tijelo.

Uz brojne susrete sa zastupnicima, ništa manje zanimljivi i poučni nisu bili razgovori s tajnikom ALDE grupe Alexanderom Beelsom, podtajnicima i savjetnicima u ALDE grupi koji su nam prenijeli svoja iskustva o radu parlamenta, radu sa zastupnicima, pripremama plenarnih sjednica te sjednica ALDE grupe. Prisustvovali su i sjednicama ALDE grupe koje se uvijek održavaju u večernjim satima što govori o žestokom radnom tempu zastupnika i službenika Europskog parlamenta.
Hrebak i Kurevija su prisustvovali i svečanom ručku koji je priredila Lena Ek, na kojem su bili i Graham Watson, Cecilia Malmström švedska liberalna ministrica za europske poslove, švedski zastupnici u Europskom parlamentu te brojno izaslanstvo zastupnika Riksdagena - švedskog parlamenta. Također su nazočili i obraćanju Mahmouda Abbasa, predsjednika Palestinske nacionalne uprave zastupnicima Europskog parlamenta.
Vijest o posjetu hrvatskih liberala Europskom parlamentu objavljena je i u Newsletteru ALDE grupe.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

''MLADE I AKTIVNE: POLITIČKA PARTICIPACIJA MLADIH ŽENA''

2009-02-09T20:54:00.002+01:00

Na konferenciji CESI-ja (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje) održanoj u Zagrebu 16. prosinca pod nazivom "Mlade i aktivne: politička participacija mladih žena", mlade HSLS-a predstavljala je Kristina Nuić, glavna tajnica MHL-a. U svom izlaganju glavna tajnica MHL-a prisjetila se svojih početaka, ali i kolegica, u političkom djelovanju u kojoj je, kako je rekla, nije nedostajalo komentara koji prate redovito sve žene koje se odluče na sudjelovanje u političkoj areni.

- Liberalna misao i ideja snažno podražavaju ravnopravnost spolova i osuđuju svaki oblik diskriminacije. Posebno kad je u pitanju spolna osnova. Mnoge žene danas su istovremeno majke, supruge, ali i političarke na odgovornim dužnostima. Često nije lako spojiti sve te važne uloge. Mnoge od nas su dokazale da znanjem, obrazovanjem, intelektom, uz pomoć i razumijevanje obitelji, na političkoj sceni možemo postići mnogo. HSLS je jedina parlamentarna stranka na čijem se čelu nalazi žena. Dakle, govorim o mjestu koje je zasluženo isključivo znanjem i radom – rekla je u svom izlaganju glavna tajnica MHL-a Nuić.

U živoj konferencijskoj raspravi sudjelovale su i saborska zastupnica SDP-a Marija Lugarić, Mirela Gajić, zamjenica predsjednika Foruma mladih SDP-a; Sandra Starjački, predsjednica HNS-a Sveta Nedjelja; Željka Šabarić, vijećnica HSS-a u skupštini Zagrebačke županije; Nikolina Guja, Klub mladih HSP-a; Valentina Jarnjak, glasnogovornica DC-a te Korana Kraguljac, predsjednica IDS-a Opatija.

Uz mlade političarke, zanimljiva izlaganja održali su i: Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, Emina Bužinkić, predsjednica Mreže mladih Hrvatske, Martina Stažnik, programska direktorica DIM-a, dok je Helena Štimac Radin, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH predstavila kampanju za veću participaciju žena na predstojećim lokalnim izborima i pritom napomenula da je glavna odgovornost za veći broj žena u tijelima vlasti na političkim strankama.

Sudionice Konferencije zaključile su da političke stranke moraju razviti strategije za uključivanje mladih žena u politiku, da trebaju unutar stranaka stvoriti okruženje u kojem se seksizam neće tolerirati te da je potrebno dodatno osnažiti ženske organizacije političkih stranaka te u njih u većem broju uključivati mlade žene.

Brošuru 'MLADE I AKTIVNE' možete u cijelosti pogledati na : http://www.cesi.hr/raspis.php?p=Izdavaštvo

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.mhl.hr

Potpredsjednica Vlade i predsjednica HSLS-a Adlešič u Parizu

2009-02-09T20:45:00.002+01:00

VIJESTI || 09. 02. 2009.

U sklopu službenog posjeta potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i predsjednice HSLS-a Đurđe Adlešič hrvatskim vojnicima koji sudjeluju u operaciji EUFOR-a u Čadu, Adlešič se u ponedjeljak, 9. veljače 2009. g. u Parizu sastala sa zapovjednikom generalom Patrickom Nashom.

Na sastanku održanom u Mont Valerienu, iz kojega se koordinira operacija EUFOR Čad, uz potpredsjednicu Adlešič sudjelovali su i članovi hrvatskog izaslanstva, Pjer Šimunović, ravnatelj Uprave za obrambenu politiku MORH-a, general bojnik Drago Lovrić, brigadir Vlado Šindler, zapovjednik ZOS GS OS RH, brigadir Nikola Županić, zapovjednik Bojne za specijalna djelovanja, pukovnica Gordana Garašić, pročelnica Kabineta načelnika GS OS RH i Renata Orlić, savjetnica potpredsjednice Vlade.
Na sastanku je zaključeno kako je ovaj posjet iznimno važan zbog toga što po prvi puta u operaciji EU-a sudjeluju i Oružane snage RH te se time potvrđuje i doprinos RH jačanju međunarodne stabilnosti kroz institucije EU-a. Također, ovom posjetom RH iskazuje i potporu stabilnosti u Africi, a Hrvatska, kao buduća članica EU ojačava i podržava napore međunarodne zajednice i Vlade Čada prema izgradnji sigurnosti i stabilnosti te afričke države, čime se stvaraju preduvjeti za povratak izbjeglica i raseljenih osoba.
Ova operacija EUFOR-a omogućiti će daljnji razmještaj snaga UN-a i upravo je stoga potpora hrvatskim vojnicima ovom posjetom potpredsjednice Adlešič i hrvatskog izaslanstva iznimno važna. Obzirom da operaciju EUFOR-a kroz nekoliko tjedana od EU-a preuzimaju UN, hrvatske će snage imati veliku ulogu u prijelazu upravljanja misijom od strane EU do preuzimanja UN-a.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

26. siječnja 2009.g. održana je 26. sjednica Gradskog vijeća Grada Iloka

2009-02-08T21:44:00.010+01:00

26. siječnja 2009.g. održana je 26. sjednica Gradskog vijeća Grada Iloka s početkom u 18,00 sati u Gradskoj vijećnici sa slijedećim Dnevnim redom:

1. Usvajanje dnevnog reda.

2. Usvajanje Izvatka iz zapisnika sa 25. sjednice Gradskog vijeća.

3. Izvješće Gradonačelnika sa održanih sjednica Gradskog poglavarstva – 66. izvanredna sjednica i 67. sjednice– AKTUALNI SAT

Izvjestitelj: Ivan Plazonić

4. Godišnje izvješće o stanju sigurnosti na području Grada Iloka

Izvjestitelj: Ivan Groznica

5. Ribnjak Mohovo – Braniteljska zadruga Mohovo

6. Donošenje ODLUKE o produženju Ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta,

7. Razmatranje zamolbi za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH:

a) Stjepan Klučik

b) Slobodan Župan (2×)

c) Anita Rimar (2×)

d) Zdenko Bošnjaković

e) Marinko Komarčević

f) Damir Đaković

g) Zvonko Vrdoljak

h) Srednja škola Ilok

i) Mario Kovčalija

j) Ivan Pivić

8. VIJEĆNIČKO PITANJE – vlasništvo k.č. kod BOSO trgovine,

9. Različito

Ivan Vrljić je na aktualnom satu postavio u ime članova HSLS-a ogranka Ilok slijedeća pitanja, te je na njih dobio odgovore kako slijedi:

- Po zapisniku sa sjednice Gradskog poglavarstva po pitanju Željka Hrubika, pita što je to sa zgradom koja služi kao skladište Konzuma? Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovara da je to svojevremeno Grad Ilok od Iteksa kupio staru kuću, zgradu i dvorište. Vidljivo je na kopiji katastarskog plana da se ta zgrada nalazi na čestici koja je gradska, ali nije ucrtana.

- Ivan Vrljić – Predlaže da se razmotri mogućnost izgradnje nogostupa do HEP-a, te postavljanje zaštitne ograde na malom igralištu.

Postavlja pitanje kada će se krenuti s izgradnjom potpornog zida u ul. A. Benešića jer je cesta vrlo prometna, a brdo klizi.

Nadalje postavlja pitanje zašto djelatnice programa pomoći i njege u kući ne mogu dobiti auto na korištenje kada je potrebno nekoga od korisnika prevoziti kod liječnika ili drugdje, a ministarstvo je dalo sredstva za vozilo u te svrhe.

Upozorava na oronule stare zgrade koje predstavljaju opasnost za prolaznike te štete koje na njima nastaju,a nitko nije zadužen za održavanje jer je vlasnik Ministastvo financija kao što je stara upravna zgrada Agrokomerca na kojoj je nedavno nastala šteta zbog otapanja zamrznutih cijevi, te urušavanje stropa. Tu su još i zgrade kao stara zgrada ambulante i dr. Zašto se vlasnici ne upozore na dotrajalost. Ako je vlasnik zgrade Ministarstvo financija neka se njima kaže da su dužni i pobrinuti se za održavanje, a to je ujedno i spomenik kulture.

Nadalje upozorava na otpuste radnika pred mirovinu i drugih u Iteksu, neisplaćenih bolovanja, ukinutog sindikata. Krše se prava radnika, a ne poduzima nitko ništa. Obrazlaže kako im je Grad i financijski išao u susret, a oni opet propadaju.

Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovarana postavljena pitanja:

-Nogostup kod HEP-a nije uključen u planove za 2009.g., ukoliko nešto sredstava ostane od sredstava namijenjenih za ul. A. Starčevića i Dr. F. Tuđmama, pokušat ćemo i to ubaciti.

- Što se tiče zaštitne ograde, Komunalije su takve stvari već radile. Kada se vrijeme proljepša možemo tražiti postavljanje zaštitne mreže.

- Za potporni zid smo pokušavali pola sredstava namaknuti i preko Županijske uprave za ceste jer se to nalazi na županijskoj cesti, međutim ništa od toga. Pokušat ćemo još jednom tražiti, makar za projektnu dokumentaciju.

- U svezi prijevoza korisnika projekta pomoći i njege u kući odgovara da ima nekih obećanja sredstava za kupovinu jednog vozila sa devet osoba. Pokušavamo namaknuti sredstva i preko drugih, tako da bi to vozilo moglo služiti i u druge svrhe. Ima nekih dogovora za nabavku takvog vozila uz sufinanciranju HOO-a jednom trećinom, jednom trećinom od strane Županije i jedna trećina od strane Grada. Tako da bi to vozilo služilo sportskim udrugama, KUD-ovima, a također i korisnicima Pomoći i njege u kući.

- Za staru upravnu zgradu Agrokomerca obrazlaže da je pod zaštitom, ali je vlasništvo prešlo na RH. Već su se raspitivali da li mogu tu zgradu dati na prodaju. Možda je i bolje dati je u prodaju jer od Grada se samo traži za režije i druge troškove, a ispada da onome kome se da prostor na korištenje ne vodi brigu o tome.

- Što se tiče Iteksa, možemo sve rješavati dopisima. Pokušali smo s nekretninom na zamjenu za dugovanja. Pokušat ćemo pomoći ljudima koji su pred mirovinu da im pomognemo kroz javne radove ili drugo nešto.

Ivan Vrljić nakon izlaganja načelnika Policijske postaje Ilok, Ivana Groznice postavlja slijedeće primjedbe :

-Vidimo iz ovoga izlaganja da je broj prometovanja vozilima povećan. Nekada je na skretanju od pošte prema Koševima bio znak da se ne smije skretati, sada ga nema. Kada se izlazi iz ulica kod nogometnog igrališta sve je nepregledno zbog kamiona koji se tamo parkiraju. Također postavlja primjedbu parkiranja do same crkve. Kod groblja se isto to zbiva kada su ukopi od autobusa, osobna vozila ne mogu proći. Kod HEP-a je postavljen znak , ali se ne poštuje. Ivan Groznica odgovara da što se tiče parkiranja, Grad je dužan osigurati tj. odrediti i urediti mjesta za parkiranje, ali to nije učinjeno.

Pod točkom različito Ivan Vrljić, postavlja primjedbu da su neki su obrti otvoreni samo radi kupovine državnog poljoprivrednog zemljišta, a nisu aktivirani ili su zatvoreni. Može li se to regulirati do drugog kruga prodaje? Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovara da se sva dokumentacije može tražiti od ureda koji izdaje obrtnice, te se sve treba provjeriti u odredbama. Ako se počne s tim, pretpostavlja da će sve završiti na državnom odvjetništvu.

Izvjestitelj sa GV Ilok - Predsjednik GO HSLS-a Ilok Ivan Vrljić

23. siječnja 2009.g. održana je 29. sjednica Izvršnog odbora GO HSLS-a Ilok

2009-02-08T21:26:00.004+01:00

23. siječnja 2009.g. održana je 29. sjednica Izvršnog odbora GO HSLS-a Ilok s početkom u 18.00 sati, Trg žrtava Dom. rata.

Dnevni red

Usvajanje dnevnog reda i zapisnika s prošle sjednice
Izvješće sa 25. Sjednice GV-a
Rasprava o materijalima za 26. sjednicu Gradskog vijeća
Rasprava o usvajanju nacrta koalicijskog Sporazuma sa HSS-om
Različito

Ivan Vrljić izvješćuje nazočne o održanoj 25. sjednici Gradskog vijeća Grada Iloka, te obrazlaže sva pitanja koja je u ime članova HSLS-a postavio na GV-u. Konstatira da nikad ne dobije potpune odgovore na pitanja. Upoznaje nazočne da je usvojen rebalans proračuna, a također i Proračun za 2009.g. Nadalje se vraća na rebalans za koji je i na GV-u postavio primjedbe o velikoj količini financijskih sredstava koja su potrošena za reprezentaciju Iločku berbu grožđa, Dan grada i Dan Županije.

Članovi predlažu slijedeća pitanja za 26. Sjednicu GV:

- zašto djelatnice Pomoći i njege u kući, ne mogu doći do službenog vozila kada je potrebno prevoziti korisnike do liječnika ili dalje u Vukovar na preglede,

- postaviti primjedbu da se riješi održavanje stare upravne zgrade Agrokomerca u kojoj je nedavno zbog nemarnosti pojedinaca koji su ostali koristiti zgradu, nastala šteta zbog smrzavanja cijevi, te je otpao strop u prizemlju jer je voda curila,

- pitanje kada će se izraditi nogostup do nove zgrade HEP-a.

Nadalje se jednoglasno usvaja prijedlog Sporazuma za prijeizbornu koaliciju s HSS-om.

Izvjestitelj Predsjednik GO HSLS Ilok Ivan Vrljić

Dr. Josip Vrbošić zajednički kandidat HSLS-a i HSS-a za gradonačelnika Osijeka

2009-01-25T19:04:00.002+01:00

VIJESTI || 21. 01. 2009.

OSIJEK,20. siječnja 2009.(Hina) - Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) i Hrvatska seljačka stranka (HSS) potpisali su danas u Osijeku sporazum o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima za grad Osijek, a zajednički kandidat za osječkoga gradonačelnika bit će profesor osječkoga Pravnoga fakulteta i bivši hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini dr. Josip Vrbošić (HSLS).

Predsjednik osječkoga HSLS-a Tibor Santo podsjetio je da su takav sporazum već potpisale županijske organizacije HSS-a i HSLS-a, uz preporuku da to učine gradske i općinske organizacije.
Predsjednik osječkoga HSS-a Marko Josipović rekao je kako su gradske organizacije tih stranaka za kandidata za gradonačelničku dužnost odlučili odabrati osobu koja će Osijek ponovno učiniti prepoznatljivim gradom te da su sigurni kako imaju osobu s dovoljno snage i odlučnosti za ostvarivanje toga cilja.
Vrbošić je ocijenio da će se angažmanom te koalicije u Osijeku dogoditi nužne i potrebne promjene te da se te stranke, partnerskim djelovanjem, mogu ojačati i prepozicionirati, ne samo u Osijeku, nego i na širem području.
Dodao je kako svojim djelovanjem želi pokazati da se ovdje može voditi politika koja će poštivati ljudska prava i načela pravne države te da će se zauzimati da kod novih razvojnih projekata u gradu više ne bude spornih situacija, kao kod izgradnje Nastavno-sportske dvorane "Gradski vrt".
Na upit novinara smatra li da će mu dugo odsustvo iz političkog života Osijeka biti nedostatak na izborima, Vrbošić je kazao kako tu činjenicu ne smatra nedostatkom, jer je, putem medija, redovito pratio sva ovdašnja zbivanja, a da HSS i HSLS, unatoč lošijim rezultatima na posljednjim izborima, imaju tradiciju u Osijeku te uz dobre programe, mogu vratiti povjerenje birača.
Na novinarski upit znači li da će kandidat koalicije za župana biti iz redova HSS-a, predsjednik osječko-baranjskoga HSS-a Pavo Šarčević kazao je kako se o nastupu na županijskim izborima još razgovara s drugim strankama, a ako dogovor ne bude postignut, moguće je da će koalicija istaknuti svog kandidata za župana, ali se o tome još nije razgovaralo, jer prvo treba ispitati druge mogućnosti.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

PREDSTAVNIŠTVO GRADSKOG OGRANKA HSLS ILOK NA BOŽIĆNOM KONCERTU U BAPSKOJ

2008-12-22T13:41:00.001+01:00

BAPSKA – 14.prosinca je održana Božićni koncert u Bapskoj, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „ŠOKICA“ iz Bapske, na kojem je prisustvovalo i predstavništvo Gradskog ogranka HSLS Iloka, na čelu sa predsjednikom Ivanom Vrljićem. Svojim prisustvom uveličala je ovu folklornu manifestaciju i tajnica Gradskog ogranka HSLS-a ILOK, gospođa Nataša Maduna, kao i podpredsjednica gradskog ogranka HSLS-a ILOK, gospođa Vanja Horvatić.Gradski ogranak Ilok je pomogao ovu folklornu manifestaciju u Bapskoj, darivajući djecu i mlade iz KUD-a , koji su vrijedno radili cijelu kalendarsku godinu, na oživljavanju starih narodnih običaja (Pokladni svatovi,Drvce zeleno,Pudarenje), učenju pjesme, sviranja i plesa te raznih kola sela Bapske,sa slatkim poklon paketićima, koji su ove godine bili uistinu veliku, pa su veoma usrećili djecu i mlade kojima su i namijenjeni.

U toku Božićnog koncerta predsjednik Gradskog ogranka HSLS-a Ilok, g.Ivan Vrljić, se obratio djeci i mladima, kao i njihovim roditeljima i prijateljima, govoreći kako svake godine ovaj ogranak nastoji pomoći građanske udruge, kao što je i ova, jer ne žele trošiti novac na domjenke, nego radije pomaže gdje je potrebno, što je vrijedno poštovanja i divljenja.

Njegov govor je izazvao burno odobravanje, što je popraćeno glasnim pljeskanjem.

G: Ivan Vrljić je izrazio i žaljenje podpredsjednice Vlade Republike Hrvatske gospođe Đurđe Adlešić, što nije bila u mogućnosti prisustvovati ovome veselom događaju.No, svi su se prisutni ponadali da će ona to i učiniti nekom drugom prilikom.

Djeca i mladi su bili vrlo zahvalni na primljenim darovima, što su nastojali iskazati pjesmom i plesom, kao i izvođenjem starih dječjih, narodnih igrica, već pomalo zaboravljenih, kao što su to Širi-širi, Birke, Strina rodo, A zašto plačeš seko ti, Pletite se lize, te Ide majka s kolodvora.

Ovaj koncert je počastio svojim dolaskom i sam predsjednik Županijskog HSLS-a gospodin Mato Stojanović, koji obnaša funkciju predsjednika Županijske skupštine Vukovarsko-Srijemske Županije, koji se obratio nazočnima sa par riječi pozdrava i čestitki za predstojeće Božićne i Novogodišnje blagdane. Djeca i mladi KUD-a „Šokica“ su izrazili veliku zahvalnost na pomoći, koju preko njega Županija prenosi i na ovo malo mjesto Bapska.

Božićni koncert je završio uz pjesmu i veselje, a cijeli blagdanski ugođaj se nastavio i uz prikladnu večeru i tamburaše.

Snježana Kolak

Čestitka predsjednice HSLS-a Đurđe Adlešič Baracku Obami, izabranom predsjedniku SAD-a

2008-11-07T09:28:00.004+01:00

VIJESTI || 06. 11. 2008.

Izabrani predsjednik SAD-a
G. Barack Obama

Poštovani g. Obama,
U ime Hrvatske socijalno-liberalne stranke i u moje osobno ime primite iskrene čestitke na veličanstvenoj pobjedi.
Upravljanje najmoćnijom političkom i gospodarskom državom svijeta preuzimate u vrijeme kada se suvremena civilizacija suočava sa povijesnim izazovima spašavanje globalne ekonomije i osiguranja mira i sigurnosti cjelokupnom čovječanstvu.

Obećanom promjenom u povijesnim ste izborima inspirirali građane SAD-a, cijeli demokratski svijet nadahnuli ste optimizmom, a liberalnim političkim strankama postavili ste putokaz za pridobivanje povjerenja i preuzimanje vodstva svojih naroda u zajednički boljitak.

Upućujem čestitke i Demokratskoj stranci koja je kroz Vašu predsjedničku kampanju pojmu suvremenog političkog nadmetanja postavila nove, dosad još neviđene standarde.
Vaš uspjeh daje novi elan svim demokratskim snagama na svijetu, pa tako i Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku učvršćuje u uvjerenju da dosljedno zalaganje za slobodu i jednakost, poštivanja ljudskih prava i temeljnih demokratskih načela nema alternativu i da ono na kraju uvijek biva prepoznato i nagrađeno.

Upućujući vam najiskreniju čestitku na Vašem uspjehu, posebno ističem uvjerenje i nadu da će se prijateljski odnosi SAD-a i Hrvatske ne samo nastaviti nego i intenzivirati. Podrška SAD-a je za Hrvatsku izuzetno važna, a nakon skorašnjeg primanja naše zemlje u punopravno članstvo NATO-a, kao i punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji koje slijedi, naše će dvije zemlje dosadašnje prijateljstvo i formalno unaprijediti u partnerstvo, te time postati još čvršće međusobno vezane.

U ime svih članova i simpatizera Hrvatske socijalno- liberalne stranke kao i u svoje osobno ime, poštovani gospodine predsjedniče Obama, želim Vam ostvarenje svih vaših vizija, na dobrobit svih liberalnih i demokratskih snaga i cijelog čovječanstva.

Đurđa Adlešič
Predsjednica HSLS-a
Potpredsjednica Vlade RH

Tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

Davor Žmegač: Liberali moraju shvatiti da se od stare slave ne živi

2008-10-29T07:01:00.002+01:00

VIJESTI || 23. 10. 2008.

Prenosimo iz Vjesnika.
Objavljeno u srijedu, 22. listopada 2008. godine.

Činjenica da smo se u HSLS-u toliko puta dijelili, razdvajali pa spajali itekako je pridonijela nevjerodostojnosti stranke, kaže Davor Žmegač, zamjenik predsjednice HSLS-a i kutinski gradonačelnik .

Medijski neprimijećeno, ljetos je u vrhu HSLS-a došlo do kadrovskih promjena. Zlatka Kramarića, koji odlazi u diplomaciju, na mjestu zamjenika predsjednice liberala Đurđe Adlešić naslijedio je kutinski gradonačelnik Davor Žmegač.

Iako je u HSLS-u od 1996., četrdesetogodišnji Žmegač široj je javnosti malo poznat, a na pitanje zašto je izbor pao baš na njega, odgovara:
»Sigurno je tome pridonijelo i to što su liberali već 15 godina vladajući u Kutini. Zadnjih osam godina na vlasti smo u koaliciji s HDZ-om, suradnja je vrlo dobra, programi se ostvaruju, a Kutina gospodarski napreduje.
• Koji vas poslovi čekaju na novoj dužnosti?
- Reorganizacija stranke i poboljšanje unutarnje komunikacije. Radim na boljem povezivanju svih dijelova HSLS-a, jer tu imamo dosta problema, a bez unutarnje konsolidacije ne možemo se nadati dobrim izbornim rezultatima.
• Što znači unutarnja konsolidacija stranke?
- Znači i to da naši brojni članovi, poput onih u Splitu, shvate da se od stare slave ne živi, da međusobna netrpeljivost ne smije ugroziti organizaciju, da se novim programima moraju nametnuti biračima. Cilj na izborima mora nam biti postizanje boljih rezultata nego 2005. Ne smijemo se zadovoljiti onim što imamo.
• Što je pokazala interna anketa koju je HSLS proveo ne bi li se prije izbora vidjelo kako na terenu kotiraju pojedini liberali?
- U Kutini prolazimo vrlo dobro, a ja, kandidiram li se za gradonačelnika, mogu računati na sigurnu pobjedu. Dobri smo u Varaždinu, gdje Ivan Čehok pobjeđuje u prvom krugu, a dobro kotiramo i u Samoboru i Bjelovaru, ali i Crikvenici, Sinju, Kostajnici... Većina naših lokalnih dužnosnika potvrđuje postotke s prošlih izbora, što ne znači da sad smiju prekrižiti ruke.
• S kim će HSLS koalirati? Hoće li biti velikog preslikavanja koalicije s državne razine?
- Stara je tradicija liberala da lokalnu i regionalnu politiku ne izjednačavaju s državnom. Svaka naša organizacija zna kako će i s kim u svojoj sredini, procjenjujući s kojim partnerima može ostvariti dobru suradnju. To je imperativ, a za to im ne trebaju upute iz Zagreba.
• HSLS je na vrhuncu slave i političke snage bio potkraj prošlog stoljeća i 2000., kad ste imali 25 zastupnika. Zašto ste onda naglo potonuli?
- Liberali u zadnja dva izborna ciklusa osvajaju samo po dva zastupnika. Skroz neopterećen ičim iz nedavne prošlosti, mogu reći da je to dugo tapkanje u mjestu jako opasno. HSLS danas više nema izbora – može ići samo prema gore. U protivnom će izgubiti mjesto na političkoj sceni, a neće se u objašnjavanju toga moći vaditi na druge. Moramo se otvoreno pogledati i reći zašto su nam rezultati mršavi.
• Koje je vaše objašnjenje?
- Nismo znali dovoljno jasno artikulirati svoje ideje i programe, a nije do kraja bilo jasno ni kome se obraćamo. Vjerojatno smo 2003. onako drastično kažnjeni dijelom i zato što smo 2000. koalirali sa SDP-om, a da prethodno nismo izoštrili nastup prema biračima. Za liberale je karakteristična stranačka i pojedinačna »lepršavost«, što u najmanju ruku zbunjuje birače. - Ta je »lepršavost« sigurno zbunjivala birače i više nam se ne smije događati da bude toliko neusklađenih tonova koji narušavaju političku koncepciju cijele stranke. Činjenica da smo se u HSLS-u toliko puta dijelili, razdvajali pa spajali itekako je pridonijela nevjerodostojnosti stranke.
• Na koji se dio biračkog tijela liberali trebaju usmjeriti?
- Trebamo se okrenuti onim slojevima građana koji traže odgovore na pitanja kako brže naprijed u obrazovanju i znanosti, slobodi tržišnog natjecanja, poticanju socijalno i ekološki osjetljivoga gospodarstva... Zadnjih sam mjeseci mnogo na terenu i vidim da se stvari mijenjaju u tom smjeru. Prilaze nam mladi, osnivaju se novi ogranci, pa mogu tvrditi da ćemo na lokalnim izborima dobro proći.

HSLS MORA IĆI DALJE

• Zašto je jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik HSLS-a Dražen Budiša vratio knjižicu?
- Jako mi je žao zbog toga, jer izuzetno cijenim Budišu i njegov doprinos ne samo stvaranju stranke, nego i hrvatske države. Ne znam što ga je konkretno ponukalo da vrati knjižicu. Vjerojatno je to objasnio pozivajući se na vrijednosti u koje vjeruje. I to treba cijeniti. Ali, vrijeme ne stoji, liberali moraju ići dalje, a ne se vraćati u prošlost. Moraju davati odgovore za danas i sutra.
• Govorite li to o nekom novom HSLS-u u kojem se Budiša nije vidio ni kao član?
- Da, o tome govorim i vjerojatno je u tome dio odgovora na pitanje o razlozima njegova odlaska iz stranke.
Ivka Bačić

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

KAKO ZADRŽATI MLADE U SELU BAPSKA ?

2008-10-20T11:09:00.004+02:00

BAPSKA - Na sjednici Mjesnog odbora sela Bapske, 15.listopada 2008. u 20.30. sati, koja je održana u Društvenom domu u Bapskoj, član Mjesnog odbora iz HSLS –a – Franjo Kolak, je tražio da se povede računa o našim mladim seljanima, mladićima i djevojkama, kao i mladim obiteljima, koji zbog nemogućnosti pronalaženja nikakvog zaposlenja, “trbuhom za kruhom“, sele u druge krajeve Hrvatske u potrazi za poslom, te iznio prijedloge koji bi pomogli bržem rješavanju ovakvog stanja.

Prijedlog je da se provedu javni radovi, gdje bi se mogao uposliti veliki broj mladih ljudi, kao i izgradnja tvornice ili pogona za preradu voća i povrća, kojega u Bapskoj ima u velikim količinama, a tendencija je daljeg porasta ovakve proizvodnje i veće sadnje voćaka, a i povrća, zavisno od izgradnje takve tvornice. na taj način bi se potaknulo mlade ljude na ostanak u ovom kraju, a ne da svi odlaze „put Zagreba“ jer ovdje nemaju života, po završetku srednje škole, a nisu bili u mogućnosti završiti fakultet. Možda bi ured zadužen za međunarodnu suradnju ,otvoren u Iloku, mogao pomoći oko pripreme ovakvoga projekta iz sredstava fondova Europske unije.

Sastanku je prisustvovao i gradonačelnik grada Iloka. Franjo Kolak je naglasio da bi uvećanjem plaće liječnika u Ambulanti Bapska, za 2000 kuna i davanjem određenih pogodnosti (besplatne režije u kući izgrađenoj za liječnika u Bapskoj), mogao bi se potaknuti brži dolazak mladog liječnika u ovu seosku sredinu, za koju većina liječnika nema nikakvog zanimanja, što je vrlo žalosno, s obzirom na onečišćenje zraka po gradovima i super ekološke uvijete života u Bapskoj.

Član HSLS –a Franjo se nada da će gradonačelnik uvidjeti, kao i Mjesni odbor sela Bapske, u neophodnost ovakvoga rješenje za stalnog liječnika u Bapskoj.

Na sastanku se razgovaralo i o „Schmidtovim danima „ u Bapskoj, 24.listopada, koji će pojasniti važnost arheološkog nalazišta „Gradac“u Hrvatskoj i svijetu.

Snježana Kolak

23. sjednica Gradskog vijeća Grada Iloka 22.rujan 2008. godina

2008-09-30T23:08:00.006+02:00

Dana 22. rujna 2008.g. (ponedjeljak) održana je 23. sjednica Gradskog vijeća Grada Iloka s početkom u 19,00 sati.

Dnevni red

1. Usvajanje dnevnog reda
2. Usvajanje Izvatka iz zapisnika sa 22. sjednice Gradskog vijeća
3. Izvješće Gradonačelnika sa održanih sjednica Gradskog poglavarstva – 55., 56. i 57. (od 23. ožujka 2008. g. do dana održavanja sjednice/izvanredne sjednice) – AKTUALNI SAT
4. Očitovanje na Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Iloka za 2007.
5. Donošenje pravilnika o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva
6. Razmatranje zamolbi za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH
a) Jozo Ćurić iz Iloka
b) Ljubo Drinovac iz Iloka
c) Vladimir Župan iz Šarengrada
7. Različito

Primjedbe i pitanja vijećnika, članova HSLS-a :
- Ivan Vrljić – Postavlja primjedbu da bi sve zamolbe za korištenje poljoprivrednog zemljišta, koje su pristigle iza dostavljanja materijala vijećnicima, a koje na ovoj sjednici nisu postavljene kao dopune, bi trebalo što prije razmotriti jer poljoprivrednicima je bitno da sada prije sjetve sklope ugovor o korištenju. S obzirom da je sada razmak između dvije sjednice bio tri mjeseca , smatra da je to bitno. Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovara da su to zamolbe za čestice u Mohovu, koje su tek nedavno parcelizirane i mještani su podnijeli zamolbe s krivim brojevima čestica. Najbolje je da se pričeka i provjere točni brojevi čestica. Predlaže da se za petnaest dana sazove opet sjednica Gradskog vijeća, te da se tada donesu odluke o davanju čestica na korištenje, kada se budu znali točni podaci.

- Ivan Vrljić - Ponovno postavlja pitanje da li se što učinilo u svezi ograničenja teretnog prometa kroz Ilok i naselja? Gradonačelnik Ivan Plazonić odgovara da je poslan dopis g. Škoriću članu uprave Hrvatskih cesta, što se tiče ograničenja tonaže, međutim još nije stigao nikakav odgovor. Također je dostavljen dopis i ŽUC-u, ali ni od njih nije stigao odgovor.

- Ivan Vrljić – Postavlja pitanje što će sada biti sa tržnicom s obzirom da radovi počinju i na tome mjestu? Ivan Plazonić odgovara da je za taj za taj prostor je predviđena nova funkcija. Predviđen je trg koji bi bio popločan sa starim ciglama, javni wc bi bio pod zemljom. Sve uvjete koje je Grad postavio pred ekipu iz Urbanističkog instituta, oni su ispoštovali uz jedan uvjet da tržnica za sada može ostati tu u nekom malom obliku do početka radova. Zamolit će građane za strpljenje još neko vrijeme do polovice iduće godine kada se mora odrediti nova lokacija i pripreme dokumentacije. Do donošenja proračuna tj. do konca studenog mora se odrediti nova lokacija zbog određivanja financijskih sredstava.

- Ivan Vrljić – Na raspravu o razmatranju mogućnosti korigiranja cijene naplate odvoza smeća po socijalnom statusu građana, obrazlaže da se prije rata naplata vršila po m2 stambenog prostora, što također nije bilo pravedno. Ako stavimo naplatu po osobi, to također ne odgovara jer opet obitelji s više članova znatno bi više ispaštale. Vjerojatno će se to riješiti kada se osnuje regionalno odlagalište otpada.

- Vanja Horvatić - Postavlja pitanje da li će se ove godine uspjeti nominirati projekti za uređenje ulica A. Stepinca i Grobljanske. Ivan Plazonić odgovara da je poslan zahtjev za dodjelu sredstava Upravi za područja od posebne državne skrbi pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, koju su oni zagubili. Nastavlja da će se taj problem riješiti jer se projekt mora nominirati do 15.10.2008.g. da uđe u program financiranja EIB II.

- Ivan Vrljić – Na raspravu o postavljenim primjedma vijećnika iz Šarengrada o šteti nanešenoj od oborinskih voda, napominje da problema s oborinskim vodama i slično ima jako puno i u Iloku. Npr. u Ribarskoj ulici kod spoja sa stepenicama, u Frankopanskoj (gornji dio) koji nema prilaza, tu su i Masarikova i Šturova koje nemaju propusta. Daje prijedlog da vijećnici zajedno sa predstavnicima Mjesnih odbora na slijedećoj sjednici daju prijedloge prioriteta.
Ivan Plazonić odgovara da po novome u Proračun moraju ući sve stavke ulaganja razrađene u detalje. Proračun je do sada bio dosta općenit i neprecizan. Shvaća ogorčenost građana koji dugo čekaju na takve radove jer su njima direktno ugrožene kuće i ostali objekti. Treba rješavati interventno preko Komunalija ono što ugrožava imovinu građana. Predlažem da Mjesni odbori sami preuzmu inicijativu i počnu raditi idejna rješenja s tvrtkama koje su stručne za to, te da se na osnovu toga počnu raditi prioriteti.

- Vanja Horvatić – Postavlja pitanje tko je u Gradu zadužen za to i kome da se članovi Mjesnih odbora obraćaju s tim prijedlozima? Ima li netko u Gradu zadužen za programe, projekte i kome da se MO-i javljaju u svezi toga? Da li će netko to obraditi ako oni to pripreme? Ivan Plazonić odgovara da će taj problem pokušati ćemo to riješiti koordinacijom i češćim sastajanjem Gradskog poglavarstva i Mjesnim odborima. Zvanično za te poslove u Gradu je zadužen Ivan Klasanović, ali je prevelik broj tekućih i dugoročnih poslova. Od 16.09.2008.g. angažiran je novi djelatnik TINTL-a u Iloku koji pola radnog vremena tj. četiri sata radi za talijanski projekt Vain dev, a druga četiri sata bi trebao raditi projekte za Grad Ilok. Za sada će mu gđa. Gordana (koja već od prije radi za TINTL) biti savjetnica dok se ne uvede u posao. Naši Mjesni odbori moraju obaviti razgovore s projektantima , ali prije toga trebaju obaviti razgovore s djelatnicima u Gradu.

- Vanja Horvatić – Postavlja primjedbu da se za sada odgovara samo da Mjesni odbori nešto naprave, a ima li nešto već pripremljeno? Da li će djelatnik TINTL-a onda raditi samo za vinogradare ili se može njemu obratiti i za druge projekte? Ivan Plazonić – Odgovara da sada trenutno postoji za sada desetak projekata gotovih i za slijedeću sjednicu se mogu pripremiti na uvid vijećnicima. Djelatnik TINTL-a je plaćen od strane talijanske organizacije za projekt Vain dev koji će trajati godinu, dvije dana. Oni plaćaju četiri sata za njegovu plaću i platit će opremu za ured, a mi ga trebamo za to vrijeme iskoristiti da nam pripremi barem četiri, pet projekata, ispočetka manjih. Kada stekne iskustvo, onda će odraditi i veće projekte. Tu su Miličević i Klasanović koji mogu pomoći u tome kada se radi nešto o turizmu ili građevinarstvu.

- Najveća primjedba revizora u Izvješću o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja Grada Iloka za 2007.g. je bila u svezi naplate duga komunalne naknade građanima koji su već duže vrijeme dužnici u toj stavci. Oko toga se vodila duža rasprava na koju je gradonačelnik odgovorio da je taj problem rješavan u nekim drugim mjestima otpisom dijela dugovanja u određenom roku, također je od nekih računovodstvenih kuća dobio isti prijedlog. Nadalje konstatira da će se razmotriti ta mogućnost na sjednici Gradskog poglavarstva jer je to najbrži način rješavanja ovoga problema, a i revizori uvjetuju rokovima. Većina vijećnika se složila s tim da bi to bilo nepravedno prema onima koji su sve redovno plaćali.

O održanoj sjednici Gradskog vijeća, izvješćuju vas vijećnici članovi Ogranka HSLS-a Ilok, Ivan Vrljić i Vanja Horvatić.

26. Sjednica GO HSLS ILOK

2008-09-30T23:06:00.003+02:00

19. rujna 2008.g. s početkom u 18.00 sati,u stranačkom uredu (Trg žrtava Domovinskog rata) održana je 26. Sjednica GO HSLS-a Ilok, sa slijedećim dnevnim redom:

Usvajanje zapisnika sa prošle sjednice
Rasprava o materijalima za 23 sjednicu GV-a
Različito

1. točka Jednoglasno se usvaja zapisnik s prošle sjenice.

2. točka Vanja Horvatić – Čita Dnevni red za 23. sjednicu Gradskog vijeća. Nadalje obrazlaže odgovore gradonačelnika na postavljena pitanja naših članova GV-a, a koja su bila postavljena na našim sastancima. Nadalje obrazlaže izvješća sa sjednica Gradskog poglavarstva po zapisnicima. Nastavlja sa materijalima za slijedeću sjednicu Gradskog vijeća.

3. točka Različito F. Kolak – Upoznaje nazočne sa radom MO Bapska.

2008-09-25T10:40:00.003+02:00

Čehok kandidat HSLS-a za gradonačelnika Varaždina

VIJESTI || 22. 09. 2008.

Gradska organizacija HSLS-a i službeno je na konferenciji za novinare održanoj u subotu, 20. rujna 2008. godine u Varaždinu istaknula kandidaturu Ivana Čehoka za gradonačelnika Varaždina na lokalnim izborima u svibnju iduće godine ...

VARAŽDIN, 20. rujna - Gradska organizacija HSLS-a i službeno je na konferenciji za novinare održanoj u subotu, 20. rujna 2008. godine u Varaždinu istaknula kandidaturu Ivana Čehoka za gradonačelnika Varaždina na lokalnim izborima u svibnju iduće godine.
“Iza Ivana Čehoka su dva izrazito uspješna gradonačelnička mandata tijekom kojih je dovedeno najviše stranih investicija u posljednjih dvadesetak godina. Razina nezaposlenosti spuštena je na 3,7 posto, a Varaždin je u posljednjih sedam godina redovito proglašavan najuređenijim gradom kontinentalne Hrvatske”, istaknula je predsjednica gradskoga HSLS-a Darinka Hajduk-Vučić.
"Ne sumnjam u svoj novi mandat budući da je i naša interna anketa pokazala da trenutačno dobivam oko 54 posto glasova Varaždinaca već u prvom krugu", rekao je Čehok.
Na novinarsko pitanje može li ga ugroziti potencijalna koalicija HNS-SDP, koja je već dogovorena na županijskoj razini a pregovara i na gradskoj razini, Čehok je odgovorio kako ga to ne brine, jer sama činjenica da SDP u toj županiji ponovno ne izlazi sa svojim kandidatom za župana govori o slabosti i lošoj politici te stranke. Na lokalne izbore u Varaždinu HSLS izlazi u koaliciji s Hrvatskom strankom umirovljenika, s kojom surađuje već godinama, a poziv je upućen i ostalim strankama u gradu.
Politička tajnica stranke I državna tajnica Dorica Nikolić predstavila je izmjene i dopune Zakona o izboru lokalnih čelnika.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

2008-09-25T10:32:00.002+02:00

Prezentacija i zaključci 6. skupa Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a

VIJESTI || 23. 09. 2008.

Objavljemo integralnu prezentaciju pod nazivom «Neposredan izbor gradonačelnika, načelnika i župana - odnos izvršnog čelnika i uprave» ...

Objavljemo integralnu prezentaciju pod nazivom «Neposredan izbor gradonačelnika, načelnika i župana - odnos izvršnog čelnika i uprave», koju je u subotu, 20. rujna 2008. godine na sastanku Koordinacije za lokalnu samoupravu održanom u Varaždinu izlagala Darinka Hajduk-Vučić, predsjednica Ogranka Varaždin, tajnice Varaždinske županije i članica poglavarstva Grada Varaždina.

U prezentaciji su precizno navedeni elementi za bolje razumijevanje modela neposrednog izbora gradonačelnika, zamjenika i načelnika na idućim lokalnim izborima u svibnju 2009. godine.

PREUZMITE PREZENTACIJU OVDJE.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

Nastavljen rad Političke akademije HSLS-a

2008-09-13T19:54:00.003+02:00

VIJESTI || 11. 09. 2008.

Nakon ljetne stanke, u prostorijama splitske organizacije HSLS-a u subotu je održan nastavak prvog turnusa Političke akademije „Liberalni centar za demokraciju“ ...

Split, 6. rujna 2008. - Nakon ljetne stanke, u prostorijama splitske organizacije HSLS-a u subotu je održan nastavak prvog turnusa Političke akademije „Liberalni centar za demokraciju“. Akademija sa sjedištem u Dubrovniku djeluje u sklopu HSLS-ove Zaklade, čiji je proces registracije dovršen, a namijenjena je edukaciji dužnosnika i članova stranke za djelovanje u politici, kao i pripremama stranke za lokalne izbore u svibnju 2009. godine.
Cjelodnevnom predavanju koje je ponovo održao docent Zoran Tomić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti nazočno je bilo 40 polaznika. Dr. Tomić je polaznicima govorio o tajni uspješne političke komunikacije, akterima izbornih kampanja, značajkama, ciljevima i funkcijama izbornih kampanja, a njegovo je predavanje izazvalo veliki interes polaznika i zanimljivu raspravu.
U pauzi predavanja održana je i konferencija za novinare, na kojoj su sudjelovali zamjenik predsjednice Davor Žmegač, potpredsjednik Stanko Zrilić, predsjednik Županijske organizacije HSLS-a Luka Kolovrat, predsjednik gradske organizacije HSLS-a Mirko Grljušić, direktor stranke Ante Dodig i predsjednik Akademije Ivica Granić.
Idući ciklus predavanja održat će se 20. rujna u Splitu, zatim 4. listopada u Zadru, Rijeci, Varaždinskim toplicama, Bjelovaru te završna svečanost dodjele diploma krajem studenog u središnjici HSLS-a u Zagrebu.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

PROGRAM 41. ILOČKE BERBE GROŽĐA

2008-09-03T09:21:00.006+02:00

Iločani i njihova tradicionalna Iločka berba postaje zaista nešto što morate doživjeti. Ako zaista želite imati ugodno sjećanje na Ilok posjetite Iločku Berbu a i sam Grad Ilok koji kroz svoju bogatu povijest ima što prezentirati. Kompletan program Iločke Berbe grožđa možete vidjeti na web stranici TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA ILOKA na:

http://turizamilok.hr/

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike 31.07.2008.

2008-08-24T12:24:00.003+02:00

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi u ime svojih članova.

(2) Ovim se Ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora.

(3) Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.

Članak 2.

Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe.

Članak 3.

Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

Članak 4.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršavati, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora.

2. RADNI ODNOSI NAMJEŠTENIKA

Članak 5.

(1) Radna mjesta namještenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela kao radna mjesta za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova.

(2) S namještenikom se sklapa ugovor o radu temeljem provedenog internog oglasa ili javnog natječaja.

(3) S namještenikom raspoređenim na radno mjesto u državnom tijelu temeljem rješenja sklopit će se ugovor o radu za obavljanje poslova tog radnog mjesta.

(4) Javni natječaj objavljuje se u opće-informativnom tisku koji izlazi na području na kojem se nalazi državno tijelo koje natječaj objavljuje, na oglasnoj ploči državnog tijela i oglasnoj ploči područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

(5) Svi prijavljeni kandidati moraju biti na isti način i u istom roku obaviješteni o primljenim kandidatima.

Članak 6.

(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu s namještenikom može se ugovoriti probni rad.

(2) Probni rad namještenika može trajati najduže dva mjeseca.

Članak 7.

(1) Namješteniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazložen.

(2) Ako poslodavac namješteniku otkaz iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjeg dana probnoga rada, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.

3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 8.

(1) Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.

(3) Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

(4) Službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

Članak 9.

(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena.

(2) Na zahtjev državnog službenika ili namještenika, ili na zahtjev sindikalnog povjerenika čelnik tijela dužan je dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 10.

(1) Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti.

(2) Službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla.

(3) Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Članak 11.

Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Članak 12.

(1) Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

(3) Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

(4) Ako službenik i namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, u dogovoru, odnosno prema odluci neposredno nadređenog službenika i namještenika osigurat će mu se korištenje tjednog odmora najkasnije u roku od 14 dana.

Članak 13.

Službenik i namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

Članak 14.

(1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

(2) Državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

Članak 15.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 16.

(1) Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

(2) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

Članak 17.

(1) Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

(2) Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 18.

(1) Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na puni godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, i

- ako mu radni odnos prestaje prije nego navrši šest mjeseci neprekidnog rada.

(2) Službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 01. 07. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 19.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

1. s obzirom na uvjete rada:

- rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana

- rad u smjenama, turnusu, ili redovni rad subotom,

nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan

2. s obzirom na složenosti poslova i stupanj stručne spreme:

- rukovodećim državnim službenicima 4 dana

- višim državnim službenicima 4 dana

- nižim državnim službenicima 3 dana

- namještenicima sa SSS 3 dana

- namještenicima s NSS 2 dana

3. s obzirom na dužinu radnog staža:

- od navršenih 5 do navršenih 9 godina radnog staža 2 dana

- od navršenih 10 do navršenih 14 godina radnog staža 3 dana

- od navršenih 15 do navršenih 19 godina radnog staža 4 dana

- od navršenih 20 do navršenih 24 godina radnog staža 5 dana

- od navršenih 25 do navršenih 29 godina radnog staža 6 dana

- od navršenih 30 do navršenih 34 godina radnog staža 7 dana

- od navršenih 35 i više godina radnog staža 8 dana

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku

s jednim malodobnim djetetom 2 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbinku

za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan

- samohranom roditelju, posvojitelju ili

skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 dana

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta

s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana

- osobi s invaliditetom 3 dana

- osobi s tjelesnim oštećenjem

najmanje 50% 2 dana

5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

- službeniku ocijenjenom ocjenom „izvanredan“ 3 dana

- službeniku ocijenjenom ocjenom „odličan“ 2 dana

- službeniku ocijenjenom ocjenom „dobar“ 1 dan

(2) Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama 1. do 5. stavka 1. ovoga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz stavka 1 članka 20. ovog Ugovora.

Članak 20.

(1) Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

(2) Poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje smatraju se poslovi koji su propisima o državnim službenicima i namještenicima utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.

Članak 21.

(1) Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.

(2) Plan korištenja godišnjeg odmora donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga državnog tijela vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika.

(3) Plan korištenja godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja travnja.

Članak 22.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:

– ime i prezime službenika odnosno namještenika,

– službeničko ili radno mjesto,

– ukupno trajanje godišnjeg odmora,

– vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Članak 23.

(1) Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti donosi za svakog službenika i namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 19. i 20. ovoga Ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 24.

Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službenik može osobno ili preko sindikalnog povjerenika uložiti žalbu Odboru za državnu službu, a namještenik prigovor čelniku državnog tijela.

Članak 25.

(1) Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

(2) Ako službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

(3) Drugi dio godišnjeg odmora službenik i namještenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

(4) Na zahtjev državnog službenika i namještenika mora mu se omogućiti korištenje godišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada tekuće godine.

Članak 26.

(1) Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

(2) Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka određuje čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

Članak 27.

U slučaju kad je službenik stavljen na raspolaganje, odnosno kad je namješteniku dan otkaz koji nije uvjetovan skrivljenim ponašanjem ili u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad k drugom poslodavcu, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo u državnom tijelu u kojem mu prestaje služba odnosno radni odnos.

Članak 28.

Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti neposredno nadređenog službenika ili namještenika najmanje jedan dan prije.

Članak 29.

(1) Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih službenih poslova.

(2) Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.

(3) Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora, mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

Članak 30.

(1) Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

(2) Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

(3) Putnim troškovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je službenik i namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

(4) Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika ili namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 31.

(1) Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključenje braka 5 radnih dana

- rođenje djeteta 5 radnih dana

- smrti supružnika, roditelja, očuha i

maćehe, djeteta, posvojitelja,

posvojenika i unuka 5 radnih dana

- smrti ostalih krvnih srodnika

zaključno s četvrtim stupnjem

srodstva, odnosno tazbinskih

srodnika zaključno s drugim

stupnjem srodstva 2 radna dana

- selidbe u istom mjestu

stanovanja 2 radna dana

- selidbe u drugo mjesto

stanovanja 4 radna dana

- za dobrovoljno davanje

krvi 2 radna dana

- teške bolesti supružnika,

djeteta ili roditelja 3 radna dana

- nastupanje u kulturnim i

športskim priredbama 1 radni dan

- sudjelovanje na sindikalnim

susretima, seminarima,

obrazovanju za sindikalne

aktivnosti i dr. 2 radna dana

- elementarne nepogode koja je

neposredno zadesila službenika

i namještenika 5 radnih dana

(2) Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka i za svako dobrovoljno davanje krvi.

Članak 32.

(1) Za pripremu polaganja državnog stručnog ispita službenici imaju pravo na plaćeni dopust od 7 dana bez obzira na stručnu spremu.

(2) Za pripremu polaganja pravosudnog ispita službenici imaju pravo na plaćeni dopust i to:

- 7 dana ako službenik nema obvezu polaganja ispita,

- 30 dana ako je službenik obvezan polagati ispit.

Članak 33.

(1) Službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane čelnika državnog tijela, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu 2 dana i

– za završni rad 5 dana.

(2) Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu 1 dan i

– za završni rad 2 dana.

Članak 34.

(1) U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, državni službenik ili namještenik je dužan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godišnjeg odmora će koristiti naknadno, prema sporazumu s čelnikom državnog tijela.

(2) Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi završio godišnji odmor, državni službenik ili namještenik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.

Članak 35.

U pogledu stjecanja prava iz službe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 36.

(1) Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova državnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog obrazovanja i edukacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja.

(2) Kad to okolnosti zahtijevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka odobriti u trajanju duljem od 30 dana.

Članak 37.

Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

4. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Članak 38.

(1) Državna tijela dužna su osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi, odnosno na radu.

(2) Državna tijela poduzet će sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu te pružanje informacije o poduzetim mjerama zaštite na radu.

(3) Državna tijela dužna su osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

Članak 39.

(1) Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo državno tijelo.

(2) Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto službe odnosno radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.

Članak 40.

(1) Državna tijela će pri donošenju plana prijama i popunjavanju slobodnih radnih mjesta voditi računa o zapošljavanju osoba s invaliditetom, sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te u tu svrhu odrediti primjerena radna mjesta i uvjete rada.

5. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE

Članak 41.

(1) Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

(2) Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

(3) Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

Članak 42.

(1) Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec.

(2) Od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.

Članak 43.

Poslodavac je dužan na zahtjev službenika ili namještenika izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

Članak 44.

1) Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to:

- za rad noću 40%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad subotom 25%

- za rad nedjeljom 35%

- za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%

- za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili

namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu,

u prvoj i drugoj smjeni 10%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%

- za rad u turnusu 5%

(2) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

(3) Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje

(4) Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

(5) Osnovna plaća uvećat će se:

- ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8%,

- ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%,

ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.

(6) Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana.

(7) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.

(8) Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

(9) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

(10) Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

(11) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

(12) Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

(13) Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

Članak 45.

Službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima i to za:

- 20 do 29 godina 4%

- od 30 do 34 godine 8%

- od 35 i više godina 10%

Članak 46.

(1) Ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenosti od poslova na koje je raspoređen, u trajanju od 7 do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjesta poslove kojeg je obavljao po nalogu.

(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela donosi rješenje o plaći.

Članak 47.

(1) Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.

(2) U slučaju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu, te koji ispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogućnost kako bi službenik i namještenik mogao izabrati između otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž.

(3) Službeniku i namješteniku koji se odluči za dokup mirovine pripada i razlika između iznosa dokupa mirovine i otpremnine na koju ima pravo sukladno ovom Ugovoru.

(4) Ukoliko iznos potreban za dokup mirovine premašuje iznos otpremnine na koji službenik i namještenik ima pravo, o mogućnosti dokupa mirovine odlučuje poslodavac, sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima.

Članak 48.

Ako službenik i namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor, ima pravo tražiti da mu se vrijeme dnevnog odmora preraspodjeli i da ga koristi kao slobodne dane.

Članak 49.

(1) Ako je službenik i namještenik odsutan iz službe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini od 85% od njegove osnovne plaće.

(2) Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada službeniku i namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 50.

(1) Ugovorne strane sporazumne su da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

(2) O visini regresa Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.

Članak 51.

Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od tri proračunske osnovice.

Članak 52.

(1) Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili povodom obavljanja službe, odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba

- smrti službenika i namještenika – 2 proračunske osnovice

(2) Članovima obitelji službenika i namještenika u slučaju iz prethodnog stavka smatraju se zakonski nasljednici pojedinog reda nasljeđivanja u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju.

(3) Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunsku osnovicu.

Članak 53.

(1) Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim starateljima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplatiti pomoć i to:

– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,

– za dijete do završenog osmog razreda osnovne škole 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini,

- za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

Članak 54.

(1) Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju:

- bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje u visini jedne proračunske osnovice,

- nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika, malodobne djece ili supružnika službenika i namještenika – u visini jedne proračunske osnovice,

- rođenja djeteta u visini 50% jedne proračunske osnovice.

(2) Nastanak invalidnosti službenika i namještenika i supružnika utvrđuje se dostavom pravomoćnog rješenja o općoj nesposobnosti za rad.

(3) Nastanak invalidnosti malodobnog djeteta utvrđuje se pravomoćnim rješenjem o invalidnosti nadležne službe socijalne skrbi.

(4) Radi pokrića participacije pri liječenju i radi kupnje, odnosno pokrića participacije prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja pomagala i lijekovi su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke prijeko potrebni i nenadomjestivi za službenika i namještenika, dijete ili supružnika, službeniku i namješteniku pripada u visini plaćenog iznosa, a najviše do iznosa jedne proračunske osnovice jednom godišnje.

Članak 55.

(1) Kada je službenik i namještenik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

(2) Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna.

(3) Ukoliko je službeniku i namješteniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će mu se 50% iznosa dnevnice iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektu nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje.

(5) Odgovarajući smještaj u čvrstom objektu je smještaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu, koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještaj nužan za smještaj službenika i namještenika, po potrebi grijanje, odnosno hlađenje, zaštita od buke i dr.)

(6) Službenik i namještenik upućen od strane poslodavca na školovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostale prava iz ovoga članka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.

(7) Službeniku i namješteniku mora se izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja u kojem mora biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.

(8) Službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice ukoliko službeno putovanje traje između 8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje između 12 i 24 sata ima pravo na punu dnevnicu.

(9) Ukoliko službenik i namještenik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo čije korištenje nije odobreno ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenog prijevoznog sredstva.

Članak 56.

(1) Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.

(2) Pod pojmom stalno mjesto rada podrazumijeva se mjesto odnosno područje u kojem službenik i namještenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen, obzirom na opis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadležnosti ustrojstvene jedinice u koju je raspoređen, utvrđenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela.

(3) Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec.

(4) Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.

(5) Ukoliko je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana isplatit će se 50% iznosa dodatka iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ukoliko je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smještaj ( u čvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje.

(7) Pored terenskog dodatka službenik i namještenik ima pravo i na dodatke iz članka 44. ovog Ugovora za svaki stvarno odrađeni sat rada.

(8) Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.

(9) Ukoliko se službenici i namještenici organizirano upućuju na rad na terenu (osiguranje utakmica, preprata) u stvarno odrađene sate rada ubraja im se i vrijeme putovanja do mjesta rada na terenu kao i vrijeme putovanja provedeno na povratku s mjesta rada na terenu.

Članak 57.

Ukoliko službenik i namještenik u svoje slobodo vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada smatra se pasivnim dežurstvom.

Članak 58.

(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka nema službenik i namještenik koji živi odvojeno od obitelji ako je:

- raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,

- putem javnog natječaja primljen u službu odnosno radni odnos u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji,

- raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju,

- obitelj odselila u drugo mjesto.

(3) Naknada se isplaćuje za pokriće povećanih troškova života zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta.

(4) Ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 50%.

(5) Naknada za odvojeni život obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

(6) Naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova prijevoza od mjesta prebivališta do mjesta rada međusobno se isključuju.

(7) Ugovorne strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni život od obitelji službenika i namještenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.

(8) Službenik i namještenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga članka za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

Članak 59.

(1) Pravo na naknadu troškova mjesnog javnog prijevoza u mjestu rada i međumjesnog javnog prijevoza imaju svi službenici i namještenici neovisno o udaljenosti mjesta stanovanja do mjesta rada.

(2) Pod pojmom mjesni javni prijevoz podrazumijeva se javni prijevoz organiziran u mjestu rada službenika i namještenika (autobusne ili tramvajske linije na lokalnoj razini)

(3) Pod pojmom međumjesni javni prijevoz podrazumijeva se javni prijevoz organiziran od mjesta stanovanja, koji je različit od mjesta rada, do mjesta rada službenika i namještenika.

(4) U mjestu rada gdje je mjesni javni prijevoz organiziran i gdje postoji mogućnost kupnje godišnje karte, troškovi prijevoza svim službenicima i namještenicima isplaćuju se na način da se isti, na početku godine za tekuću godinu trebaju izjasniti o načinu, da li žele da im se osigura godišnja karta za mjesni javni prijevoz ili da im se svaki mjesec isplaćuje cijena mjesečne karte javnog prijevoza.

(5) U mjestu rada gdje je mjesni javni prijevoz organiziran i gdje ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte već mjesečne karte, službenici i namještenici imaju pravo na mjesečnu kartu ili, ovisno o njihovoj želji, pravo na naknadu troškova u visini mjesečne karte, a ako u mjestu rada gdje je mjesni javni prijevoz organizirani postoji mogućnost kupnje samo dnevne karte, imaju pravo na isplatu naknade troškova u visini cijene pojedinačne (dnevne) karte, za svaki dolazak i odlazak s posla.

(6) U mjestu rada gdje mjesni javni prijevoz nije organiziran, službenici i namještenici imaju pravo na mjesečnu naknadu u visini cijene mjesečne karte najbližeg mjesta gdje je mjesni javni prijevoz organiziran i gdje postoji mogućnost kupnje mjesečne karte.

(7) Službenici i namještenici koji su se izjasnili da im se isplaćuje naknada troškova u visini cijene karte javnog prijevoza, imaju pravo na naknadu troškova javnog prijevoza razmjerno broju dana koji su radili tijekom mjeseca u visini cijene pojedinačne (dnevne) karte za svaki dolazak i odlazak s posla. Ukoliko je visina ovih izdataka viša od iznosa cijene mjesečne karte, službenik i namještenik ostvaruje pravo na naknadu u visini iznosa mjesečne karte.

(8) Ako je međumjesni javni prijevoz organiziran, službenici i namještenici imaju pravo na mjesečnu kartu, ili ovisno o njihovoj želji, pravo na naknadu troškova u visini cijene mjesečne karte, a ako postoji mogućnost kupnje samo dnevne karte, imaju pravo na isplatu naknade troškova u visini izdataka prema cijeni pojedinačne (dnevne) karte za svaki dolazak i odlazak s posla.

(9) U slučaju da je mjesni javni prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. Prijevozne zone), službenik i namještenik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo na mjesni javni prijevoz.

(10) Ako službenik i namještenik koji koristi međumjesni javni prijevoz, ima do najbliže stanice međumjesnog prijevoza više od 500 metara, ima pravo i na naknadu troškova mjesnog prijevoza prema kriteriju za mjesni javni prijevoz, sukladno stavcima 4.,5.,6. i 7. ovoga članka.

(11) Ako međumjesni javni prijevoz nije organiziran službenik i namještenik ima pravo na mjesečnu naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečna karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na tom području.

(12) Službenici i namještenici nemaju pravo na naknadu troškova prijevoza samo u slučaju ako u tijeku mjeseca nisu radili niti jedan dan.

(13) Naknada troškova prijevoza isplaćuje se unaprijed i to na plaći za prethodni mjesec.

(14) Naknada troškova prijevoza iz ovog članka isplaćuje se po cjeniku javnog prijevoznika za građanstvo.

(15) Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za službenika i namještenika te uvažavajući racionalnost troškova.

Članak 60.

(1) Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe, odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

(2) Preslik police osiguranja prilog je i sastavni dio ovog Ugovora

Članak 61.

(1) Svi službenici i namještenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada.

(2) Čelnik tijela će putem ministarstva nadležnog za zdravstvo organizirati sistematske preglede počevši od 2009. godine.

Članak 62.

(1) Službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kada navrše:
– 5 godina – u visini 1 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 25 godina – u visini 2 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 35 godina – u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog članka
– 40 godina – u visini 4 osnovice iz st. 2. ovog članka

- 45 godina – u visini 5 osnovica iz st. 2. ovog članka.

(2) O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1800,00 kuna neto.

(3) Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

(4) Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u državnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima, sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada.

Članak 63.

(1) Svakom službeniku i namješteniku roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole.

(2) O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Članak 64.

(1) Ugovorne strane su sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti godišnju nagradu za božićne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

(2) O visini božićnice Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.

Članak 65.

Ugovorne strane su sporazumne da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i namještenika te u skladu s mogućnostima sufinancirati stambene projekte koje sindikati provode u svrhu stambenog zbrinjavanja državnih službenika i namještenika.

Članak 66.

(1) Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unaprjeđenje.

(2) Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i državnog tijela uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka

Članak 67.

Iznosi materijalnih prava iz članaka 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64., 66. ugovoreni su u neto iznosima.

7. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 68.

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloženjem dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.

Članak 69.

Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika i namještenika na rješenje iz članka 68. ovoga Ugovora, čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtjeva službenik i namještenik.

Članak 70.

U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako sa čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.

Članak 71.

(1) Službenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini 65% njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi.

(2) Namještenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u državnoj službi.

(3) Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službeniku i namješteniku posljednjeg dana službe odnosno rada.

(4) Kao radni staž ostvaren u državnoj službi smatra se ukupni radni staž ostvaren u svim državnim tijelima.

Članak 72.

(1) Ako čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.

(2) Na program zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.

(3) Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno se savjetovati sa Sindikatom.

(4) Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku dva mjeseca od dana donošenja programa.

Članak 73.

Službenik i namještenik, za čijim je radom prestala potreba u državnom tijelu, ima u roku od dvije godine prednost kod prijama u državnu službu odnosno na rad u tom državnom tijelu, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

Članak 74.

(1) Službeniku i namješteniku kome nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka službe po sili zakona.

(2) Službenik iz stavka 1. ovoga članka za kojeg ne postoji mogućnost rasporeda, stavit će se na raspolaganje do ispunjenja uvjeta za mirovinu.

Članak 75.

(1) Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi, polazeći od odgovornosti socijalnih partnera za rad državnih službi osnovat će zajedničko radno tijelo sa zadaćom poboljšanja kvalitete rada i učinkovitosti državnih službi.

(2) Radno tijelo iz stavka 1. ovoga članka jednom godišnje razmatrat će stanje u državnim službama u cilju poboljšanja rada državnih službi i predlagati mjere u svezi sa:

• strukturom kadrova u državnim tijelima s obzirom na potreban broj službenika i namještenika, obrazovnu strukturu i posebna znanja i vještine koja se od njih očekuju;

• socijalno odgovornim upravljanjem ljudskim resursima u cilju postizanja optimalnog broja i strukture kadrova uz uvažavanje stečenih prava postojećih službenika i namještenika, na način kojim će se u najvećoj mjeri koristiti mogućnosti edukacije i stručnog osposobljavanja, kao i odgovarajućih oblika zbrinjavanja neodgovarajućih kadrova, odnosno viška zaposlenih;

• zajedničkim promicanjem profesionalnih i etičkih vrijednosti, kao i izvrsnosti u radu državnih službi s ciljem podizanja razine svijesti o državnoj upravi kao servisu u službi građana.

(3) Izvješće o stanju i mjerama koje se predlažu, radno tijelo donijet će do 30. lipnja tekuće godine radi osiguranja potrebnih sredstava za njegovu provedbu u postupku donošenja Državnog proračuna.

(4) Rok za osnivanje radnog tijela iz stavka 1. ovoga članka je dva mjeseca od potpisivanja ovoga Ugovora.

8. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 76.

(1) Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik državnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku i namješteniku drugo radno mjesto, čije poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.

(2) Čelnik državnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.

(3) Službenik i namještenik iz stavka 1. ovog članka kojemu nedostaje najviše 5 godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto odnosno ugovoru o radu ako je to za njega povoljnije.

Članak 77.

(1) Službeniku i namješteniku, prijašnjem korisniku prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugom odgovarajućem poslu za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2.–4. Zakona o mirovinskom osiguranju), koji je to pravo stekao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. 12. 1998. godine, pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvario za puno radno vrijeme na radnom mjestu na koje je raspoređen i zbroja invalidske mirovine i plaće koju ostvaruje za skraćeno radno vrijeme.

Članak 78.

Službeniku je poslodavac dužan osigurati pravnu pomoć u postupcima koji su protiv službenika pokrenuti od strane trećih osoba zbog obavljanja poslova i zadataka koji su mu u opisu radnog mjesta, osim ako se za isti slučaj pred službeničkim sudom vodi postupak protiv službenika te je u tom postupku proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti.

9. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Članak 79.

(1) Državni službenik i namještenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.

(2) Osobnost i dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

(3) U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se u državnim tijelima promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe državnih službenika i namještenika, te svako neželjeno ponašanje i postupke kojim se takvi odnosi narušavaju opisati, prepoznati, spriječiti i sankcionirati.

Članak 80.

(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje državnih službenika i namještenika.

(2) Uznemiravanje je svako ponašanje poslodavca, državnih službenika i namještenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog službenika i namještenika.

(3) Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se državni službenik i namještenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

(4) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(5) Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe državnih službenika i namještenika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:

– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome,
– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje,
– seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno neprimjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šali na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt,
– namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad, ili pak davanje dezinformacija i
– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka.

Članak 81.

(1) U slučaju neželjenog ponašanja iz članka 84. ovoga Ugovora, državni službenik i namještenik može se obratiti nadređenom državnom službeniku, sindikalnom povjereniku ili ovlaštenoj osobi od poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva (povjerljivom savjetniku).

(2) Ovlaštenu osobu iz stavka 1. ovoga članka imenuje čelnik državnog tijela na razini državnog tijela s više od 20 zaposlenih, odnosno na razini dislocirane ustrojstvene jedinice državnog tijela koja ima više od 20 zaposlenih.

(3) U ustrojstvenim jedinicama s manje od 20 zaposlenih poslove ovlaštene osobe obavljat će imenovana ovlaštena osoba hijerarhijski više ustrojstvene jedinice.

(4) Za državna tijela s manje od 20 zaposlenih čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenovat će posebnu ovlaštenu osobu na razini državnih službi.

(5) Osoba iz stavka 1. ovog članka imenuje se uz prethodno pribavljenu suglasnost sindikata potpisnika ako imaju članove zaposlene u državnom tijelu u kojem se on imenuje.

(6) Nadređeni državni službenik i sindikalni povjerenik dužni su o svakoj pritužbi o povredi dostojanstva državnog službenika i namještenika obavijestiti ovlaštenu osobu od poslodavca.

Članak 82.

(1) Ovlaštena osoba dužna je, ovisno o naravi i težini povrede, odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

(2) Ukoliko poslodavac ne provede predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, državni službenik i namještenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 83.

U svrhu stvaranja ozračja tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva osobe državnih službenika i namještenika u državnoj službi poslodavac će voditi posebnu brigu o informiranju, osvješćivanju i senzibiliziranju zaposlenih u državnim tijelima za problematiku zaštite dostojanstva, te edukaciji ovlaštenih osoba.

10. INFORMIRANJE

Članak 84.

Čelnik državnog tijela dužan je službeniku i namješteniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

– o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,

– o rezultatima rada,

– o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe odnosno rada,

– o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pristanak.

11. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

Članak 85.

Državna tijela obvezuju se da će osigurati provedbu svih prava iz oblasti sindikalnog organiziranja i zaštite prava državnih službenika i namještenika utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.

Članak 86.

(1) Čelnik državnog tijela obvezuje se da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postane članom sindikata.

(2) Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se svaki pritisak od strane čelnika državnog tijela na službenike i namještenike, članove sindikata, da istupe iz sindikalne organizacije.

Članak 87.

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru.

Članak 88.

Sindikat je dužan obavijestiti čelnika državnog tijela o izboru odnosno imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 89.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata u državnom tijelu ne smije biti sprječavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.

Članak 90.

(1) Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti i to tri sata po članu sindikata godišnje.

(2) Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.

(3) Čelnik državnog tijela dužan je sindikalnom povjereniku iz stavka 1. ovoga članka pored prava na naknadu plaće, omogućiti i izostanak iz službe odnosno s rada uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

(4) Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

(5) Prava sindikalnog povjerenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka međusobno se isključuju.

Članak 91.

Kada sindikalni povjerenik iz članka 90. dio svoga radnog vremena posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz službe odnosno radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika državnog tijela.

Članak 92.

Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

Članak 93.

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po isteku te dužnosti, sindikalnom povjereniku u državnom tijelu bez suglasnosti Sindikata ne može prestati služba odnosno rad, osim po sili zakona, niti se on može bez njegove suglasnosti premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog državnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja, pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti, kao ni udaljiti iz službe odnosno s rada zbog pokretanja kaznenog postupka.

Članak 94.

(1) Prije donošenja odluka važnih za položaj državnih službenika i namještenika, čelnik državnog tijela mora o tome obavijestiti sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata o tome i mora mu priopćiti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.

(2) Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:

– donošenju, izmjeni i dopuni akata državnih tijela kojima se reguliraju prava iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika (uredbe o unutarnjem ustrojstvu i pravilnici o unutarnjem redu državnih tijela i dr.),

– planu zapošljavanja i otkazu službe odnosno rada službenika i namještenika,

– mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu službenika i namještenika,

– uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada,

– planu godišnjih odmora,

– rasporedu radnog vremena,

– noćnom radu,

– naknadama za izume i tehničko unaprjeđenje,

– donošenje programa zbrinjavanja viška namještenika i dr.

(3) Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može se o dostavljenom prijedlogu odluka iz stavka 1. ovog članka očitovati u roku osam dana.

(4) Čelnik državnog tijela, prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka, dužan je razmotriti dostavljene primjedbe sindikalnog povjerenika ili drugog ovlaštenog predstavnika Sindikata.

(5) U slučaju donošenja odluka protivno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga članka komisija nadležna za tumačenje i praćenje primjene ovoga Ugovora obavijestit će odmah Vladu i sindikate državnih službi, u smislu odredbe članka 118. stavka 7. i 8. ovoga Ugovora.

Članak 95.

(1) Čelnik državnog tijela dužan je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarenjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i po osnovi rada i o zauzetim stajalištima dužan je u roku osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva pismenim putem izvijestiti Sindikat.

(2) Čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti dužan je na zahtjev sindikalnog povjerenika primiti ga na razgovor i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, najkasnije u roku 8 dana od predaje pismenog zahtjeva za prijam.

Članak 96.

(1) Čelnik državnog tijela dužan je, bez naknade, osigurati za rad Sindikata najmanje sljedeće uvjete:

– prostoriju za rad u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

– pravo na korištenje telefona, telefaksa, Interneta te drugih raspoloživih tehničkih pomagala,

– slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,

– obračun i ubiranje sindikalne članarine, a po potrebi i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu odnosno prilikom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).

- oglasne ploče o svom trošku na mjestu dostupnom najvećem broju službenika i namještenika.

(2) Strane su suglasne da će se u onim državnim tijelima u kojima postoji stalna veza s Internetom i odgovarajuća tehnička infrastruktura (računalna oprema, lokalna mreža), sindikalnom povjereniku omogućiti pristup Internetu bez naplate.

Članak 97.

Čelnik državnog tijela dužan je sindikalnom povjereniku ili drugom ovlaštenom predstavniku Sindikata jednom u šest mjeseci omogućiti održavanje sastanka u radnom vremenu.

Članak 98.

(1) Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje služba odnosno radni odnos, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti natrag u službu odnosno u radni odnos sukladno svojoj stručnoj spremi.

(2) Prestanak službe odnosno radnog odnosa i povrat u službu uređuje se pismenim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika državnog tijela odnosno druge osobe koju on za to ovlasti.

Članak 99.

(1) U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

– sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje uvjeta rada,

– biti informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika,

– primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,

– biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika,

– pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a državno tijelo to propušta ili odbija učiniti,

– školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i unaprjeđivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za rad na siguran način,

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

– svojom aktivnošću poticati ostale službenike i namještenike za rad na siguran način.

(2) Ukoliko u državnom tijelu nije izabran povjerenik zaštite na radu u skladu s propisima s područja zaštite na radu u roku od 90 dana od početka primjene ovoga Ugovora povjerenika zaštite na radu može imenovati sindikat.

12. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Članak 100.

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga Ugovora koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

Članak 101.

(1) Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.

(2) Mirovno vijeće ima pet članova.

(3) Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana.

(4) Stranke su suglasne da će izbor petog člana mirovnog vijeća kao predsjednika povjeriti dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osobi koju on ovlasti.

Članak 102.

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovoga Ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana pokretanja postupka mirenja.

Članak 103.

(1) U postupku mirenja Mirovno vijeće ispitat će navode i prijedloge ugovornih strana, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

(2) Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

Članak 104.

(1) Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.

(2) Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

13. MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA

Članak 105.

(1) Ugovorne strane suglasne su da će sve individualne radne sporove rješavati mirenjem na način i po postupku predviđenim Pravilnikom o mirenju u individualnim radnim sporovima.

(2) Ugovorne strane suglasne su da će u roku od 90 dana od potpisivanja ovoga Ugovora donijeti Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima.

(3) Stručne i organizacijsko-administrativne poslove u postupku mirenja iz stavka 1. ovoga članka obavljat će tajnik kojeg imenuje poslodavac iz redova službenika uz prethodnu suglasnost sindikata.

14. ŠTRAJK

Članak 106.

(1) Ako postupak mirenja u kolektivnom sporu ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.

(2) Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

Članak 107.

(1) Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka.

(2) U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Članak 108..

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 109.

Najkasnije na dan najave štrajka sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajanja štrajka.

Članak 110.

(1) Na prijedlog Vlade, sindikat i Vlada sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka odnosno s ciljem nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

Članak 111.

(1) Ako se po pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne suglasnost, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 101. ovoga Ugovora.

(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

Članak 112.

Ako Vlada nije predložila utvrđivanje pravila iz članka 110. ovoga Ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.

Članak 113.

(1) Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran, kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.

(2) Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

Članak 114.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu službene odnosno radne dužnosti.

Članak 115.

Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga Ugovora, a niti smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.

Članak 116.

Ugovorne strane suglasne su da Vlada može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga Ugovor.

15. SOCIJALNI MIR

Članak 117.

(1) Ugovorne strane za vrijeme trajanja ovoga Ugovora obvezuju se na socijalni mir.

(2) Izuzetno, dozvoljen je štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

16. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA

Članak 118.

(1) Za tumačenja odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog Ugovora.

(2) Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri člana.

(3) Komisija donosi pravilnik o radu.

(4) Sve odluke komisija donosi većinom glasova.

(5) Komisija je dužna odgovoriti na postavljeni upit u pravilu u roku 60 dana od dana zaprimanja upita.

(6) Ugovorne strane dužne su se pridržavati danog tumačenja.

(7) Komisija će jednom u šest mjeseci izvijestiti Vladu i Sindikate o stanju na području primjene Ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, u cilju identificiranja možebitnih zapreka za ostvarivanje prava službenika i namještenika i davati prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih članaka Ugovora.

(8) Vlada i Sindikati razmotrit će slučajeve sustavnog kršenja Ugovora radi prevencije mogućih sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

(9) Sjedište Komisije je pri Središnjem državnom uredu za upravu u Zagrebu, Maksimirska 63.

(10) Tajnik i članovi Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora imaju pravo na novčanu naknadu. Svaka ugovorna strana snosi svoje troškove, a naknada za članove Komisije i tajnika isplaćuje se prema odluci Vlade.

(11) Ugovorne strane zajedno će utvrditi visinu naknade iz stavka 10. ovoga članka.

17. CIJENA RADA

Članak 119.

(1) Sporazum o osnovici za plaće u državnim službama, zaključen između sindikata državnih službi i Vlade Republike Hrvatske 21. studenog 2006. godine sadržajno predstavlja sastavni dio ovoga Ugovora.

(2) Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi započet će pregovore o osnovici za plaće najkasnije 6 mjeseci prije isteka razdoblja za koje je sukladno Sporazumu iz stavka 1. ovoga članka ugovoren rast osnovice za plaće u državnim službama.

(3) Potpisnici ovog Ugovora će u prvoj polovici 2009. godine prije početka pregovora o osnovici za plaće u državnim službama za 2010. godinu imenovati zajedničko povjerenstvo koje će pripremiti metodološki okvir i druge potrebne podloge za rad Pregovaračkih odbora.

18. SOCIJALNI DIJALOG

Članak 120.

(1) Prepoznajući i vrednujući stečevine socijalnog dijaloga i potrebu uključivanja predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovore i raspravu o pitanjima kojim se izravno ili neizravno utječe na učinkovitost i kvalitetu rada državnih službi kao servisa građana te određenih specifičnih pitanja koja se odnose na status državnih službenika i namještenika, Vlada i sindikati će nastojati, kada za to postoji interes jedne od ugovornih strana, u raspravu o pojedinim pitanjima iz kolektivnog ugovora uključiti predstavnike nevladinih udruga i akademske zajednice, radi omogućavanja njihovog doprinosa kvaliteti pojedinih rješenja iz kolektivnog ugovora.

(2) Svaka ugovorna strana može predložiti najviše tri predstavnika nevladinih udruga i akademske zajednice radi njihovog uključivanja u raspravu o pitanjima koja su predmet kolektivnih pregovora i radna tijela ustrojena radi razmatranja određenih specifičnih pitanja.

(3) Predstavnici nevladinih udruga i akademske zajednice u pregovorima imaju status dobronamjernih savjetnika i ne mogu izvještavati javnost o tijeku i rezultatima rasprave i pregovora, bez odobrenja ugovorne strane koja ih je predložila.

19. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 121.

Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 122.

Ovaj Ugovor sklapa se na vrijeme od četiri godine.

Članak 123.

(1) Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

(2) U ime sindikata prijedlog izmjena i dopuna ovoga Ugovora podnosi Pregovarački odbor.

(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

(4) Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za promjenu odredaba ovog Ugovora o postupku mirenja.

Članak 124.

(1) Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor.

(2) Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

Članak 125.

Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 126.

Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da će se odredbe ovoga Ugovora, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu.

Članak 127.

Nakon donošenja zakona kojim će se urediti plaće državnih službenika, Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi započet će s pregovorima o usklađivanju ovoga Ugovora s odredbama navedenog zakona.

Članak 128.

Ovaj ugovor primjenjuje se od 31. srpnja 2008. godine.

Tekstualni materijal preuzet sa www.sindikatpolicije.hr

Potpredsjednica Vlade Adlešič obišla požarište na Miljevcima

2008-08-24T10:40:00.002+02:00

DRNIŠ, 21. kolovoza 2008. (Hina) - Požarište na drniškom području popodne su obišli potpredsjednica hrvatske Vlade Đurđa Adlešič, pomoćnik glavnog zapovjednika za priobalno područje Tomislav Vuko, pročelnik županijske uprave za zaštitu i spašavanje Milovan Kević i drniški gradonačelnik Ante Dželalija.

Adlešič se sastala i s vatrogascima te im zahvalila na nadljudskim naporima koje su uložili u gašenju požara.

"Zadovoljna sam što su mi dečki sada na terenu kazali da imaju dovoljno opreme. Znači da je vladin program dobar i da funkcionira. Ove godine osigurano je 32,5 milijuna kuna za vatrogastvo, a i devet milijuna kuna osigurano je rebalansom proračuna. No dogodine se mijenja Zakon o vatrogastvu u kojemu će financiranje imati posebno mjesto", rekla je Adlešič.

"Ovo je najveći ovogodišnji požar na području Dalmacije", izjavio je Tomislav Vuko te dodao da je na Miljevcima požarom zahvaćeno 358 hektara. Na Promini je izgorjelo 260 hektara. Ovo je jedan od složenijih požara i što je znakovito ponavlja se već godinama. Svjesni smo teškog miniranog terena, najvažnije je da nitko nije ozlijeđen i da su obranjene kuće, rekao je Tomislav Vuko.

Požar je i danas, kao i jučer, kada je planuo, gasilo 120 vatrogasaca te po dva kanadera, zračna traktora i helikoptera. Gasiteljima problem stvaraju izolirani džepovi unutar miniranog terena do kojih vatrogasci ne mogu doći, a razbuktavaju se potpomognuti vjetrom.

U pomoć JVP-u i DVD-u Drniš stigli su i vatrogasci iz Knina te priobalja županije, kao i pripadnici HV-a.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.vlada.hr

2008-08-24T10:37:00.001+02:00

ZAGREB, 31. srpnja 2008. (Hina) - Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i predstavnici sedam sindikata državnih službenika i namještenika potpisali su danas temeljni kolektivni ugovor za naredno četverogodišnje razdoblje.

"Mislimo da ćemo ovim kolektivnim ugovorom i novim zakonom o plaćama u javnoj službi te nizom reformi koje provodi Središnji državni ured za upravu dobiti dobro plaćenog, za rad motiviranog državnog službenika", rekla je Kosor nakon potpisivanja.

Naglasila je da novi kolektivni ugovor nije ukinuo ni umanjio ni jedno pravo iz ugovora potpisanog prije četiri godine, a da su neka prava i povećana.

Podsjetila je da je pred socijalnim partnerima još jedan veliki posao - dovršavanje prijedloga zakona o plaćama u javnoj službi, koji bi trebao biti gotov do kraja ove, a na snagu stupiti početkom srpnja iduće godine.

Kosor je kazala da su u projekcijama državnog proračuna za iduću godinu u tu svrhu predviđene gotovo 2,2 milijarde kuna.

U ime sindikata, Vladi je na konstruktivnom pregovaranju zahvalio predstavnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša, koji je istaknuo da je potpisivanje novog kolektivnog ugovora dokazalo dobru suradnju i odgovornost socijalnih partnera.

"Imali smo dobar kolektivni ugovor, a nastojali smo ga i poboljšati, u segmentima u kojima je to bilo realno", rekao je Pleša.

Naglasio je da je novi kolektivni ugovor podigao razinu prava državnih službenika i namještenika, da je ugovorena pravna zaštita tuženim inspektorima, ujednačeni kriteriji za prekovremeni rad i uvedena obveza sistematskog pregleda za službenike jednom u tri godine.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.vlada.hr

GRAD VARAŽDIN - PRIMJER GOSPODARSKOG RAZVITKA U HRVATSKOJ

2008-08-23T10:25:00.003+02:00

GOSPODARSKI I EKONOMSKI RAZVOJ VARAŽDINA

1. Projekt Biotehnološki park

Listopad 2005.

kao prvi u Hrvatskoj započinjemo sa projektom izgradnje biotehnološkog parka i razvoja biotehnologije u Varaždinu, danas područja najvećeg gospodarskog rasta u najrazvijenijim zapadnoeuropskim zemljama i SAD-u
osniva se pravo građenja na 77ha 97a 96m2 u poduzetničkoj zoni "Brezje" sa ulagateljem Biotehnološki park Varaždin d.o.o.
predmetno zemljište koristit će investitori koji proizvode , trguju i/ili distribuiraju biotehnološke, farmaceutske, visokotehnološke ili IT proizvode ili koji djeluju na polju razvoja, obrazovanja, znanosti i sl.

Ovim će se projektom za Grad Varaždin, ali i za cijelu Hrvatsku, omogućiti ulazak u zemlje s najvišim tehnologijama. U suradnji sa investitorima u samom Biotehnološkom parku, formirat će se odnosno prilagoditi postojeći školski sustav u prvom redu u smislu osnivanja visokoškolskih ustanova koja će obrazovati potrebne kadrove. Pretpostavlja se da će u zadanom roku od 7 godina, Biotehnološki park Varaždin potpuno zaživjeti i zaposliti oko 1000 novih djelatnika. Preko 60% djelatnika u Biotehnološkom parku činit će inženjeri, magistri i doktori znanosti.
Sama ta činjenica govori o kvaliteti ove investicije, o njezinoj zahtjevnosti, ali i dodanoj vrijednosti, odnosno i osobnim dohodcima djelatnika koji će biti znatno iznad hrvatskog prosjeka, a direktno će (i indirektno) utjecati na povećanje životnog standarda grada, regije, pa i šire.

2. Razvojna agencija DAN

Osnivači Razvojne agencije Sjever su:

Grad Bjelovar - 20%,
Grad Varaždin - 20%,
Grad Virovitica - 20%,
Međimurska županija- 20%,
Koprivnički poduzetnik d.o.o. - 20%.

Sjedište Društva je u Varaždinu, a u svim gradovima/županijama osnivača, odnosno u gradovima/županijama u kojima osnivač ima sjedište, društvo ima svoje urede. Misija agencije jeosigurati održivo povećanje životnog standarda za sve građane regije sjeverozapadne Hrvatske, aktivno djelovati na privlačenju stranih investicija, te zajedničkom suradnjom s drugim subjektima u regiji stvoriti plodnu poduzetničku klimu. Provedba definirane misije teče kroz prepoznavanje lokalnih preduvjeta za ekonomski razvoj, zapošljavanje i konkurentnost poslovnog sektora u Regiji sjeverozapadne Hrvatske.
Ciljevi:

Privlačenje stranih direktnih investicija.
Stvaranje i upravljanje tematskim poslovnim zonama.
Stvaranje pozitivne klime za ulaganje.
Stvaranje regionalnih i međunarodnih mreža tehnoloških parkova i poslovnih inkubatora.
Stvaranje regionalnih i međunarodnih mreža visokih učilišta.
Stručno obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje.
Pisanje projektnih prijedloga za EU fondove.
Koordinacija i pomoć pri apliciranju projekata za EU fondove.
Upravljanje projektima financiranim iz EU fondova.

3. Projekt Tehnološki park u Varaždinu

Projekt Tehnološki park u Varaždinu pokrenut je 2003. godine. U projektu su sudjelovali sljedeći učesnici: Varaždinska Županija, Grad Varaždin, HGK-Županijska komora Varaždin te kao nositelji projekta Elektrostrojarska i Visoka elektrotehnička škola (sada Veleučilište u Varaždinu).
Pri Elektrostrojarskoj školi ustrojen je Impulsni centar (tzv. poduzetnički inkubator), a pri Veleučilištu Odjel Tehnološkog parka Varaždin. Budući da su stvoreni preduvjeti za normalno funkcioniranje institucije slijedi partnerski dogovor između institucija nositelja projekta te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, BICRO-a, Svjetske Banke i Razvojne Agencije Sjever o nastavku razvoja i umrežavanju. U ovom trenutku u okviru Tehnološkog parka djeluje 31 poduzeće. Više desetaka poduzeća su vanjski članovi.
Struktura poduzeća u okviru Tehnološkog parka Varaždin je različita. Većina poduzeća, preko 80 posto, spadaju u ICT sektor. Ostali su iz područja dizajna, multimedije, strojarstva, konstrukcija, automatizacije i općenito kreativnog sektora.

4. Veleučilište u Varaždinu

Temelj Veleučilišta u Varaždinu je Visoka elektrotehnička škola koja je počela s radom u akademskoj godini 2001./2002., izvođenjem stručnog studija "Elektrotehnika". Osnivanje Visoke elektrotehničke škole bilo je uvjetovano dvjema ključnim težnjama: stvoriti školu koja će biti odraz moderne europske visokoškolske ustanove, a istovremeno usklađena s regionalnim prioritetima i profesionalnim potrebama u gospodarstvu.
Akademske godine 2005./2006., uvođenjem dvaju novih stručnih studija i uz preustroj postojećeg, stvoreni su temelji za osnivanje Veleučilišta u Varaždinu sa sljedećim studijima:
1) Elektrotehnika
a) Biomedicinska elektronika
b) Automatizacija
2) Multimedija, oblikovanje i primjena
3) Proizvodno strojarstvo

Svi studiji traju tri godine i njihovim se završetkom stječe 180 ECTS bodova te stručni naziv prvostupnik ( baccalaureus ), uz naznaku struke, u skladu s aktualnim procesom uključivanja Hrvatske u europski obrazovni sustav.

Cilj institucije je imati 15-20 stručnih studija u narednih 5 godina, odnosno oko 2000 studenata.
Zbog iznimnih potreba gospodarstva od akademske godine 2006./2007. planiraju se pokrenuti studiji tehničke i gospodarske logistike kao i studij graditeljstva.

5. Zona malog poduzetništva Jalkovec

U zoni male privrede Jalkovec, prodana je posljednja građevinska parcela ukupne površine 2304 m2, investitoru Varaždin-bus d.o.o. iz Varaždina. Time je u potpunosti popunjena Zona u prvoj fazi izgradnje na površini 116.000 m2, gdje se smjestilo ukupno 34 investitora na ukupno 44 parcele U tijeku je druga faza proširenja Zone na daljnjih 25.000 m2 podijeljenih na 13 građevinskih parcela prosječne veličine od 1.800 - 3.500 m2 .
Povjerenstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH dodijelilo je Zoni malog gospodarstva Jalkovec u Varaždinu nagradu za najbolju poduzetničku zonu u 2005. godini. Uspješnost Zone malog poduzetništva Jalkovec potaknuta je nizom pogodnosti koje je Grad Varaždin osigurao ulagačima. Kupci pojedinih parcela u zoni oslobođeni su komunalnog dopironosa, taksi za priključenje na različitu infrastrukturu i troškove prenamjene zemljišta. Blizina gradskog središta te odlična prometna povezanost također su pogodovali brzoj realizaciji prodaje svih parcela. Cijena potpuno opremljenog građevinskog zemljišta bila je također jedan od presudnih faktora.. Cijena kvadratnog metra ovisila je o broju otvorenih radnih mjesta u novoizgrađenim poslovnim kapacitetima. Primjerice, poduzeća do pet zaposlenih plaćala su zemljište 13 Eura, poduzeća sa 11 - 20 zaposlenih deset Eura, a poduzeća s više od 50 zaposlenih trebala su platiti zemljište samo 8 Eura.
Vrijednost investicije je 18 milijuna kuna, a očekuje se da će po završetku gospodarskih objekata u prvoj fazi biti otvoreno ukupno 300 novih radnih mjesta.

6. Slobodna zona Varaždin

Slobodna zona Varaždin je trenutno najveća proizvodno, izvozno orijentirana green-field investicija u Hrvatskoj. Zona je stavljena u funkciju početkom 2005. godine a potpuna izgradnja svih proizvodnih kapaciteta očekuje se do kraja 2008. g., kad će godišnji izvoz korisnika Slobodne zone premašiti 500 milijuna eura.
Osim proizvodnje robe, u Slobodnoj zoni mogu se obavljati slijedeće djelatnosti: oplemenjivanje robe , trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, pružanje usluga, bankarski i drugi novčani poslovi i usluge osnivanja i reosiguranja imovine i osoba.
Pored navedenog, ostale komparativne prednosti za investitore u Zoni su i porezne olakšice, neplaćanje poreza na dobit, carinske usluge, razvijen financijski sektor i poduzetničke aktivnosti i pojednostavljena cjelokupna administrativna procedura.

Osnovni cilj osnivanja Slobodne zone je pored značaja za gospodarski razvoj Varaždinske županije i privlačenje kapitala i potencijalnih investitora, izgradnja poslovnih objekata i u slijedećem:

Povećanje broja zaposlenih (za cca. 3000 novih radnih mjesta)
Povećanje izvoza (za oko trećinu pošto je proizvodnja u zoni gotovo 100% izvozno orijentirana
Povećanje BDP i standarda ljudi u Županiji i šire
Dovođenje novih tehnologija i uvođenje europskih/svjetskih standarda u procesu proizvodnje.
Dovođenja svježeg kapitala u Županiju - samo za izgradnju i opremanje potrebnih objekata preko 100 milijuna eura.
Prodor na svjetsko (globalno) tržište.
Rizik cijelog poslovanja isključivo je na korisnicima zone bez ikakvih garancija države ili jedinica lokalne samouprave.

Prvi investitor u Slobodnu zonu, njemačka tvrtka BHS Corrugated, vodeći svjetski proizvođač strojeva za proizvodnju kartona, započela je s radom na području Slobodne zone početkom 2005. godine. Najveći investitor u Slobodnu zonu je austrijska tvrtka "Boxmark Leather", jedan od najvećih proizvođača kožnih sjedišta za vodeće svjetske proizvođače automobila (BMW, Audi, Mitsubishi, Porsche i dr.), aviona (Airbus) i namještaja (Rolf Benz), dok je najveći domaći investitor u Slobodnoj zoni tvrtka Gumiimpex-GRP d.o.o., koja je na više od 60 000 m2 od početka 2005.g. izgradila najmoderniju tvornicu za reciklažu starih auto-guma i proizvodnju gumenog granulata za izvoz.

GOSPODARSTVO GRADA VARAŽDINA

1. DEMOGRAFSKI RESURSI

BROJ STANOVNIKA	48834
BROJ ZAPOSLENIH	22300
BROJ TRGOVAČKIH DRUŠTAVA	1077
BROJ OBRTNIKA I DRUGIH SLOBODNIH ZANIMANJA	1607

2. PRIRODNI RESURSI

RIJEKA DRAVA

- elektroenergija
- nanosi šljunka i pijeska
- navodnjavanje
- vodonosni slojevi zdrave vode

3. ZEMLJOPISNO PROMETNI POLOŽAJ

cestovni pravci
- BUDIMPEŠTA ZAGREB RIJEKA / SPLIT (autocesta)
- OSIJEK MARIBOR
- VARAŽDIN MACELJ
željeznički pravci
- BUDIMPEŠTA ZAGREB SPLIT RIJEKA
- OSIJEK VARAŽDIN
- VARAŽDIN GOLUBOVEC
zračni promet
- AERODROM VARAŽDIN kategorija: zračno pristanište
Operator zračnog pristaništa: Diamond Aircraft Croatia d.o.o.
Adresa: Mihovila Pavleka. Miškine 72, HR_42000 Varaždin
Telefon: +385 (0) 42 352 110; Telefaks: +385 (0) 42 352 112
E-mail: ldva@diamondair.hr

4. DOSTIGNUTI STUPANJ RAZVITKA

a. - DOMINANTNE GRANE i TVRTKE

METALOPRERAĐIVAČKA

MIV d.d.
Varaždin, Fabijanska 33
tel: 042/290-100; faks: 042/330-358

TEKSTILNA

VARTEKS d.d.
Varaždin, Zagrebačka 94
tel: 042/377-777; faks: 042/377-395

VIS-KONFEKCIJA d.d.
Varaždin, Svilarska 2
tel: 042/397-200; faks: 042/350-322

VIS K&G d.d.
Varaždin, Svilarska 2
tel: 042/397-312; faks: 042/397-331

OBUĆARSKA

BAMBI d.o.o.
Varaždin, Tomićeva 1
tel. 042/370-200; faks: 042/370-093

"GALIR" d.o.o.
Varaždin, Zavojna 13
tel/faks: 042/232-198; 042/231-322

MIDAL d.o.o.
Varaždin, Kućanska 12
tel: 042/351-200, faks: 042/351-205

PROVEL d.o.o.
Varaždin, P. Miškine 57
tel: 042/351-030; faks: 042/351-084

PREHRAMBENA

VINDIJA d.d.
Varaždin, Međimurska 6
tel: 042/399-999; faks: 042/399-350
KOKA d.d., Varaždin, Jalkovečka b.b.
tel: 042/399-400; faks: 042/399-444

DRVOPRERAĐIVAČKA

ITC d.d.
Varaždin, M. P. Miškine 55a
tel: 042/350-889; faks: 042/351-500

MUNDUS d.d.
Varaždin, M. P. Miškine 59
tel: 042/350-779, faks: 042/350-821

PAVLOS d.o.o.
Varaždin, I. Severa 2
tel: 042/351-041, faks: 042/305-415

GRAĐEVINARSTVO

CESTA d.d.
Varaždin, Međimurska 26
tel: 042/231-155; faks: 042/233-137

HIDROING d.d.
Varaždin, Optujska 161
tel: 042/332-600; faks: 042/330-365

ZAGORJE d.d.
Varaždin, A. Opolski 2
tel: 042/312-333; faks: 042/211-187

b. - FINANCIJSKI SEKTOR

ERSTE STEIERMARKTISCHE BANK d.d. Zagreb
Varaždin, T. Blažeka 1
tel: 062/374-675; faks: 042/347-677

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb
Varaždin, Trg slobode 9A
tel: 042/215-320; faks: 042/215-330

PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica
Varaždin, Trg slobode 2
tel: 042/201-990; faks: 042/215-281

PRIVREDNA BANKA d.d.
Varaždin, Kukuljevićeva 17
tel: 042/401-222, faks: 042/401-230

RAIFFEISENBANK d.d. Zagreb
Varaždin, Franjevački trg 5
tel: 042/390-300; faks: 042/313-656

SONIC BANKA d.d. ZAGREB
Varaždin, Kratka 2
tel: 042/301-490; faks: 042/301-491

VARAŽDINSKA BURZA d.d.
Varaždin, Kapucinski trg 2/I
tel: 042/313-233; faks: 042/212-313

VOLKSBANK d.d. Zagreb
Varaždin, Kukuljevićeva 6
tel: 042/321-444; faks: 042/321-440

ZAGREBAČKA BANKA d.d.
Varaždin, Kapucinski trg 5
tel: 042/400-336; faks: 042/400-321

c. - INSTITUCIJE U FUNKCIJI POTPORE RAZVITKU

Hrvatska gospodarska komora
ŽUPANIJSKA KOMORA VARAŽDIN
Varaždin, Preradovićeva 17
tel: 042/405-401; faks: 042/405-405

Hrvatski zavod za zapošljavanje
PODRUČNA SLUŽBA VARAŽDIN
Varaždin, Trenkova 56
tel: 042/401-516; faks: 042/230-445

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDIN
Varaždin, I. Kukuljevića 13/1
tel: 042/320-099; faks: 042/320-616

RAZVOJNA AGENCIJA SJEVER DAN d.o.o.
Varaždin, Zagrebačka 94
tel: 042/200-720; faks: 042/213-700

SLOBODNA ZONA VARAŽDIN
42202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 1, Trnovec
tel: 042/492-022; faks: 042/492-027

UDRUŽENJE OBRTNIKA GRADA VARAŽDINA
Varaždin, Kukuljevićeva 13/2
tel: 042/320-986; faks: 042/320-986

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.varazdin.hr

ČLANOVI MHL-A U MAKEDONIJI, CRNOJ GORI I BOSNI I HERCEGOVINI

2008-08-18T12:34:00.003+02:00

Jurica Galešić i Kristijan Marić, članovi Predsjedništva MHL-a te Sven Šipoš, međunarodni tajnik MHL-a protekli su tjedan sudjelovali na seminaru ISEEL-a (Inicijativa liberala jugoistočne Europe) o sigurnosnoj politici JI Europe u Skopju. Seminar je organiziran u suradnji sa Zakladom Friedrich Naumann kao svojevrsni osvrt na novu sigurnosnu situaciju u regiji nastalu s jedne strane proglašenjem neovisnosti Kosova i s druge strane pozivom Albanije i Hrvatske u članstvo Sjevernoatlantskog pakta.

Nakon seminara delegacija se uputila u Bijelo Polje na poziv međunarodne tajnice gđice. Satke Hajdarpašić u posjet Forumu mladih Liberalne partije Crne Gore i proslavu Dana državnosti Crne Gore i Dana ustanka crnogorskog naroda.

Uspostavljeni su odlični odnosi sa crnogorskom organizacijom te je dogovorena i buduća suradnja na međunarodnom planu.

U povratku u Hrvatsku održan je i sastanak u Sarajevu sa gđicom. Majdom Zeherović, članicom Predsjedništva LYMEC-a (Europska liberalna mladež) gdje je još jednom pružena puna podrška MHL-u za aplikaciju za punopravno članstvo u toj organizaciji.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.mhl.hsls.hr

Rekordno niska nezaposlenost

2008-08-14T18:02:00.003+02:00

Premda sam svjestan da iznošenje statističkih podataka pred javno mnijenje koje se u šali sprda da postoje tri laži: mala, velika i statistika, nije nešto naročito zahvalan argumentacijski model, dapače izaziva još veću jarost oponenata (kakva bi to bila statistika koju ne bismo opovrgnuli stotinama drugih nestatističkih argumenata), ipak ako ništa drugo uhu ugodno zvuči: nezaposlenost je u samom gradu Varaždinu pala na 4,9%!

Tako smo u nepunih sedam godina uspjeli prepoloviti stopu nezaposlenosti u našem gradu, odnosno iskazano brojčano, od 3500 nezaposlenih 2001. godine došli do 1800 nezaposlenih osoba na području grada. No, ono što je važnije jest činjenica da, za razliku od većine ostalih hrvatskih gradova i krajeva, pad nezaposlenosti u Varaždinu prati i rast zaposlenosti. Prema analizama gospodarskih kretanja te omjera zaposlenih u odnosu na ukupno radnoaktivno stanovništvo, grad ima najvišu stopu zaposlenosti u Hrvatskoj, pri čemu raste zaposlenost u industrijskoj proizvodnji. Kad okrenemo drugu stranu medalje, vidjet ćemo da gotovo puna zaposlenost znači i nešto niže plaće u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj, prije svega stoga što puna zaposlenost znači i zapošljavanje većinom niskokvalificirane radne snage. S obzirom na izrazito nepovoljnu obrazovnu strukturu hrvatskoga stanovništva, veća zaposlenost nosi i niža prosječna primanja. No, i to se polako mijenja jer udio zaposlenih u radnointenzivnoj industriji pada, a raste broj zaposlenih u industriji usluga, turizmu, financijskim i savjetodavnim uslugama itd. Dodamo li tome podatak da je u promatranih sedam godina također znatno porastao izvoz i da je opet Varaždin zajedno sa slobodnom zonom najizvoznija hrvatska sredina, možemo zaključiti da se varaždinsko gospodarstvo pokrenulo prije svega zahvaljujući poduzetničkim idejama i marljivosti samih gospodarstvenika te povoljnoj investicijskoj klimi.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.ivan.cehok.bloger.hr

OSNOVANO ŽV MHL-a ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

2008-08-14T17:48:00.004+02:00

U subotu je u Vrbovcu osnovana organizacija Mladi hrvatski liberali Zagrebačke županije, koja okuplja članove iz Vrbovca, Dugog Sele, Sv. Ivana Zeline i Klinča sela. Na osnivačkoj skupštini, kojoj su nazočili i predsjednik MHL - a Dario Hrebak, potpredsjednik HSLS - a Želimir Janjić, predsjednik Vrbovečkog ogranka Jadranko Mijalić, za predsjednika je izabran Kristijan Marić iz Vrbovca, 28 - godišnji magistar menadžmenta u PIK Vrbovcu. Izabrano je i pet potpredsjednika, te Županijski odbor.

Nas seniore ne trebate tražiti za mišljenje niti za tutorstvo, već trebate djelovati u okviru tri postulata - sloboda pojedinca, sloboda poduzetništva i zaštita svih ranjivih skupina u društvu i u tome vam želim puno uspjeha, tom je zgodom istaknuo Janjić, a Mijalić je ponosno istaknuo činjenicu da je Vrbovec rasadnik liberalizma, jer je ovdje prije 19 godina osnovan jedan od prvih ogranaka HSLS - a. Mladima je poželio sreću u ispiranju svega negativnog što se veže uz političare.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.mhl.hsls.hr

USVOJEN PRIJEDLOG ČLANA MJESNOG ODBORA SELA BAPSKE

2008-08-12T23:54:00.002+02:00

BAPSKA - Član Mjesnog odbora sela Bapske od strane HSLS, Franjo Kolak, od samog početka djelovanja Mjesnog odbora davao prijedlog o spajanju lokalne ceste u Bapskoj, na dijelu Zrinsko - Frankopanska pa do ulice Hrvatskih branitelja, koji je na sjednicama usvojen od strane Mjesnog odbora, a sada i sproveden financijskim sredstvima Grada Iloka namijenjenih selu Bapska. Početkom kolovoza dio ceste je izgrađen, a mještani sela Bapske su vrlo sretni jer njihova cestovna vozila nisu više uprljana ili obložena blatom, pri prometovanju tom bapskom ulicom.

Stanovnici toga dijela Bapske su se jako razveselili novoj uskoj cesti koja će zamijeniti blato ispred njihovih kuća.

Snježana Kolak

ORGANIZIRANA MANIFESTACIJA SIJELA U BAPSKOJ

2008-08-12T23:46:00.008+02:00

BAPSKA - U Bapskoj je član Mjesnog odbora, iz HSLS-a, Franjo Kolak, pomogao u organiziranju manifestacije Sijela, igre i divani, čiji je glavni organizator g.Sente .
Pomoć se ogledala u kordiniranju rada sa lokalnim udrugama (KUD-ovi, SRD "Kečiga"), kao i u samoj suradnji glavnog organizatora sa pojedinim problemima pri postavljanju šatora, postera, oglasa, kao i pribavljanju stolica za goste, održavanju čistoće prostora i drugim djelatnostima.
Na samom kraju ove folklorne manifestacije, glavni organizator je izrazio zadovoljstvo sa suradnjom sa dijelom Mjesnog odbora sela Bapske, naročito sa članom HSLS Franjom Kolakom koji se pokazao prijateljski raspoložen i požrtvovan.
Pokazana je želja sa tako dobrom suradnjom i slijedeće godine, kada glavni organizator planira ponovo doći u Bapsku.

Snježana Kolak

SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA MANIFESTACIJE „SIJELA, IGRE I DIVANI“ U BAPSKOJ

2008-08-05T20:54:00.008+02:00

BAPSKA - Članovi Mjesnog odbora sela Bapske, a među njima i predstavnik HSLS – Franjo Kolak, sastali su se u četvrtak 31.srpnja u velikoj sali Društvenog doma u Bapskoj, sa predstavnicima folklorno-zabavne manifestacije „Sijela, igre i divani, g. Sečanom i gđicom Magdalenom, da bi se dogovorili oko održavanja manifestacije na nogometnom igralištu, na betoniranoj podlozi, uz odgovarajuće strujne priključke, kao i cjelokupnu organizaciju.

Na taj način, član Mjesnog odbora sela Bapske g. Kolak, koji je inače zadužen za odnose sa udrugama u selu, razgovaravši sa predsjednicima pojedinih udruga, pokušao objediniti sve pojedinosti vezane za samu manifestaciju, počevši od nastupa lokalnih KUD-ova „Šokice“, “Sloge“ pa do udruge lovaca i ribiča.

Pri dogovoru Franjo Kolak je istaknuo nejasnoće vezane za predstojeću manifestaciju koja se treba održati 8.kolovoza u 20 sati, u Bapskoj pod velikim šatorom, a i poteškoće koje su se događale prošle godine pri organizaciji slične manifestacije.

Ukazano je na problem financiranja mesa i ribe, kao i začina potrebnih za pripremu, za kuhanje tradicionalnih šokačkih jela, koji su u okviru manifestacije, a kuhanje će obavljati članovi udruge lovaca i ribiča, kao i pribavljanju sokova za folkloraše domaće i goste, koji su prošle godine zbog loše organizacije ostali žedni, kao i gostujući KUD-ovi iz Iloka.

HSLS-ov član je predložio postavljanje posebnih stolova za podjelu jela i piće učesnicima manifestacije, kojih prošle godine nije bilo, jelo se na „stojećki“ i po principu tko je bio bliže kotliću. Mada su folkloraši bili i tada u blizini nisu se mogli poslužiti jer su bili u svečanim narodnim nošnjama, kasnilo se sa početkom manifestacije, a kada su folkloraši obavili svoj nastup, od kotlića više nije ništa ostalo, a stolova nije ni bilo gdje bi se mogla postaviti za kasnije hrana za učesnike.

Ovom sastanku su prisustvovali i predsjednici svih lokalnih udruga, tako da je na kraju dogovoreno da će se zatražiti od grada Iloka financiranje svih priloga za kuhanje i osvježavajući napitci, pošto Mjesni odbor još ne raspolaže svojim financijskim sredstvima.

Član Mjesnog odbora od HSLS poziva ovim putem sve članove HSLS-a da se pridruže i dođu pogledati ovu vrijednu manifestaciju u Bapskoj.

Snježana Kolak

2008-08-04T20:03:00.001+02:00

Predsjednica HSLS-a u Sinju

VIJESTI || 23. 07. 2008.

SINJ, 22. srpnja 2008 - Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič posjetila je Sinj i razgovarala s gradonačelnikom Ivanom Nasićem i predsjednikom Viteškog alkarskog društva Stipom Jukićem.

Na konferenciji za novinare Adlešič je rekla kako Vlada nije zaboravila Sinj, što se vidi po projektima koje potpomaže. Za gospodarsku zonu Kukuzovac Vlada je iz proračuna izdvojila 2,6 milijuna kuna, za gradnju Alkarskih dvora 21 milijun kuna, a za novu zgradu Osnovne škole "Fra Pavla Vučkovića", gradnja koje počinje sljedeće godine, izdvojeno je 40 milijuna kuna. Adlešič je s domaćinima razgledala gradilište Alkarskih dvora i Alkarsku ergelu na Hipodromu u Sinju.
Kao predsjednica Hrvatskoga konjičkog saveza rekla je da će učiniti sve da Vlada podupire razvoj konjogojstva u Sinju i Cetinskoj krajini.
Nakon toga Adlešič se sastala sa vodstvom ogranka HSLS-a Split te predsjednikom I potpredsjednicima Županijskog vijeća I članovima Predsjedništva iz Splitsko-dalmatinske županije. Poručila im je kako već u ranu jesen trebaju započeti s ozbiljnim pripremama za lokalne izbore u svibnju 2009. godine te da se središnjica stranke neće miješati u odluke ogranaka o koalicijskim partnerima. Upozorila je da s pripremama treba započeti odmah, jer lokalni su izbori test za parlamentarne izbore I na njima stranka preispituje svoju snagu I ulogu na hrvatskoj političkoj sceni.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

GO HSLS ILOK ORGANIZIRAO UREĐENJE KLUPA I KOŠEVA KOD AMBULANTE ILOK

2008-07-21T10:34:00.006+02:00

ILOK - U subotu 19. srpnja članovi gradskog ogranka HSLS-a Ilok, sa svojim predsjednikom Ivanom Vrljićem pokazali su svojim prijateljima i poznanicima, svim građanima grada Iloka i pripadajućih sela Bapske, Šarengrada i Mohova, kako se može osobnim radom i zalaganjem unaprijediti i sačuvati čišća i ljepša okolina u kojoj živimo i radimo.

Nekada ružne, izblijedjele klupe, šmirglanjem i bojanjem dobile su novi sjaj koji će primjetiti svi građani, a najviše pacijenti Ambulante Ilok, koji se tu često odmaraju čekajući na liječničku pomoć ili razmišljajući kako se izliječiti.

Ivan Vrljić primjetio je ovih pet klupa i koševe za smeće, pa je stoga i druge članove GO HSLS Ilok i Bapska zainteresirao za bojanje klupa i koševa. Članovi su pokazali veliku solidarnost prema svojim sugrađanima i odlučili pokloniti svoje slobodno vrijeme i svoj rad općem dobru ovoga grada, što je vrlo lijepo od njih.

Zamolba za obnovu ovih klupa i koševa upućena je g. Lohinskom, ravnatelju Doma zdravlja Vukovar, preko predstavnika stranke, a ravnatelj je sa veseljem to prihvatio i odobrio te pohvalio kao vrlo vrijednu i dobru zamisao.

Drago nam je što na ovaj način možemo nešto i učiniti za opće dobro građana ovoga grada, no ovo nije jedina akcija koju smo poduzeli ovdje. Kod Ambulante Ilok smo prije sedam godina posadili oko 50-tak borova i drugog raslinja, koje je donirala tvrtka Hrvatske šume - Šumarija Ilok te smo ih posadili zajedno sa mladeži HSLS-a i sada vidimo kako je sve jako dobro izraslo i uljepšava okolinu u kojoj živimo.

Mladi i stari članovi HSLS-a udruženi poslije ove akcije, družili su se uz sok i čašicu razgovora o pitanjima oko predsojećeg Božićnog koncerta u mjestu Bapska, čiji bi pokrovitelj i gost trebala biti sama predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić. U sklopu događanja ovog koncerta održala bi se i radna sjednica sa članovima grada Iloka, i Bapske koji će je izvjestiti o situaciji o ovome kraju i mogućnostima širenja stranke.

Naglašeno je i da bi se predsjednicu HSLS-a, Adlešić, moglo zamoliti za donaciju pribavljanja dječijih igračaka za dječiji park u Bapskoj ( ljuljačke, vrtuljci i dr. ). To bi uvelike obradovalo i djecu KUD-a "ŠOKICA", koja trenutno ima 60-tak članova te i organiziraju ovaj koncert.

Nadamo se da će naći vremena i sredstava za ovaj kraj hrvatske, takozvani zapadni Srijem, gdje se još uvijek vjerno čuvaju folklor i tradicijska kultura.

Snježana Kolak

2008-07-14T15:38:00.001+02:00

Započela edukacija članova HSLS-a

VIJESTI || 08. 07. 2008.

Akademiju su svečano otvorili predsjednica stranke Đurđa Adlešič i potpredsjednik Želimir Janjić, a nazočne je polaznike pozdravio i predsjednik Akademije Ivica Granić ...

ZAGREB - U subotu, 5. srpnja 2008. godine, u središnjici stranke u Zagrebu započela je s radom Politička Akademija HSLS-a «Liberalni centar za demokraciju». Akademiju su svečano otvorili predsjednica stranke Đurđa Adlešič i potpredsjednik Želimir Janjić, a nazočne je polaznike pozdravio i predsjednik Akademije Ivica Granić.
Akademija će imati sjedište u Dubrovniku, koji ja izabran iz razloga što je najturističkiji grad u Hrvatskoj te poznati kongresni centar, ali i zbog toga što se HSLS u svom programu od početka zalaže za decentralizaciju države. Djelovat će u sklopu HSLS-ove Zaklade, kojoj je upravitelj potpredsjednik Janjić, a čija je registracija upravo u tijeku i očekuje se da će biti gotova nakon ljeta.
Akademija je namijenjena educiranju svih članova stranke, od dužnosnika pa nadalje, a posebice Mladim hrvatskim liberalima, koji tek trebaju naučiti osnove političkog komuniciranja. Održat će se četiri turnusa predavanja, na kojima će biti ugledni predavači iz javnog života Hrvatske, a planirano je da se u navedenim turnusima, koji će se održavati u svim dijelovima Hrvatske, educira oko 120 polaznika. Na kraju edukacije polaznici pišu završni rad.
Završna ceremonija održat će se 8. studenog ove godine u Zagrebu, na kojoj će predsjednica HSLS-a uručiti polaznicima certifikate (diplome) o završenom semestru na Akademiji. Tijekom trajanja edukacija, u organizaciji Akademije organizirat će se i razna tematska predavanja (kultura, civilno društvo, NATO, business, zdravstvo...) te brojni Okrugli stolovi.
Na prvom predavanju Akademije u Zagrebu, kojem je nazočilo 32 članova HSLS-a, mahom članova MHL-a, predavač je bio docent Zoran Tomić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Polaznicima je držao predavanje o tajni uspješne političke komunikacije, akterima izbornih kampanja, značajkama, ciljevima i funkcijama izbornih kampanja, a njegovo je predavanje izazvalo veliki interes polaznika i dobru međusobnu raspravu.
Idući ciklus predavanja održat će se početkom rujna u Dubrovniku, a zatim na red dolaze Rijeka, Pula, Split, Zadar, Virovitica, Bjelovar i Varaždin.

Na Političkoj Akademiji planirani su i slijedeći predavači:
- prof.dr.BESIM SPAHIĆ, šef odsjeka za žurnalistiku, Fakultet političkih nauka, Sarajevo;
- prof.dr.ZORAN TOMIĆ, profesor, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- mr.sc.BOŽO SKOKO, asistent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- mr.sc.IGOR KANIŽAJ, asistent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- dr.DRAŽEN HORVAT, docent, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb;
- SINIŠA KOVAČIĆ, dipl.novinar, Hrvatska radio-televizija, Zagreb;
- DAMIR JUGO, dipl.novinar, stručni suradnik, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- ANTUN ABRAMOVIĆ, prof.povjesti, Družba Braće hrvatskog zmaja;
- dr.sc.TOMISLAV SUNIĆ, geoplitičar, Ministarstvo vanjskih poslova, Zagreb;
- dr.sc.JURE VUJIĆ, geopolitičar, Institut Ivo Pilar, Zagreb;
- dr.sc.TOMISLAV ŽIVKOVIĆ, Institut Ruđer Bošković, Zagreb;
- ANDREA LATINOVIĆ, dipl.historičar, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Zagreb;
- prof.dr.SLAVICA JUKA, Dekanica, Filozofski fakultet, Mostar;

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

2008-07-12T10:53:00.001+02:00

Predsjednica HSLS-a u Dubrovniku

VIJESTI || 11. 07. 2008.

Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič sa suradnicima u petak, 11. srpnja održala je konferenciju za novinare u Dubrovniku ...

DUBROVNIK, 11. srpnja 2008- Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič sa suradnicima u petak, 11. srpnja održala je konferenciju za novinare u Dubrovniku, na kojoj je najavila osnivanje HSLS-ove Zaklade te početak rada Političke akademije, "Liberalni centar za demokraciju", koja će djelovati u sklopu Zaklade. Istaknula je kako u HSLS-u smatraju da je političare potrebno educirati, u prvom redu na lokalnoj razini, a Dubrovnik je za sjedište Akademije odabran i radi doprinosa decentralizaciji.
"Ova Akademija posebnu će ulogu odigrati u pripremama za predstojeće lokalne izbore kada će se čelnici birati izravno. Naša stranka uvijek je na lokalnoj razini stajala bolje nego na državnoj pa očekujemo dobre rezultate. Središnjica stranke neće davati naputke s kime treba koalirati ili ne", naglasila je Adlešič.
HSLS-ova Akademija je i jedan od načina kako komunicirati s javnošću i promicati ideje koje su zanimljive za dubrovačko područje, rekao je Davor Štern, gospodarski savjetnik HSLS-a, a više je o radu same Akademije govorio njezin predsjednik Ivica Granić.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

Pokrenut novi Internet BLOG HSLS GO KARLOVAC

2008-07-11T12:22:00.005+02:00

Pokrenut je još jedan novi internet blog HSLS GO Karlovac što govori da je HSLS moderna stranka i prati nove tehnologije izvješćivanja javnosti o svojoj nazočnosti na internetu, te na kvalitetan način iskorištava sve pogodnosti interneta na brz, jednostavan i učinkovit način.
Blog je u osnovnoj fazi te im želimo sve najbolje čestitke u daljnjem radu.
Toplo preporučam da posjetite ovaj Internet Blog na sljedećoj internet vezi a to je :

www.hsls-karlovac.blogspot.com

2008-07-07T22:16:00.002+02:00

Politička akademija HSLS-a “Liberalni centar za demokraciju” započela s radom

VIJESTI || 07. 07. 2008.

U subotu, 5. srpnja 2008. godine u središnjici HSLS-a u Zagrebu predstavljena je i započela s radom Politička akademija stranke “Liberalni centar za demokraciju”...

ZAGREB, 5. srpnja 2008– U subotu, 5. srpnja 2008. godine u središnjici HSLS-a u Zagrebu predstavljena je i započela s radom Politička akademija stranke “Liberalni centar za demokraciju”.
Ona će, naime, djelovati u slopu Zaklade HSLS-a čija je registracija u tijeku, a upravitelj joj je potpredsjednik stranke Želimir Janjić. Predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič je naglasila kako će to biti druga Zaklada koju osniva politička stranka u RH, nakon HDZ-ove Zaklade Državnog zavjeta. Politička akademija, sa sjedištem u Dubrovniku, namijenjena je edukaciji dužnosnika i članova stranke za djelovanje u politici. Adlešič je ustvrdila kako oni koji se bave politikom trebaju svakodnevno raditi na svojoj edukaciji I usavršavanju, jer je to trend modernih političara, a uvjerena je kako će HSLS-ova Politička akademija uspješno educirati članove stranke, posebice članove Mladih hrvatskih liberala (MHL). Upozorila je i da će edukacija na Akademiji biti potrebna i zbog predstojećih lokalnih izbora koji će se održati u svibnju 2009. godine, jer je važno kako s građanima komunicirati, pa zato to nije prerana priprema. Ponovila je da HSLS neće iz Središnjice davati naputke svojim organizacijama s kime koalirati.
Zamoljena da odgovori na grub napad predsjednika HNS-a Radimira Čačića koji je HSLS nazvao “HDZ-ovim ogrankom” i “zakrpom”, Adlešič je kazala da, “kada se govori o poštenju i o korupciji - sasvim sigurno adresa nije kod HSLS-a, nego kod Radimira Čačića”. Također je naglasila kako se najradije ne bi "spuštala na razinu komunikacije Čačića i HNS-a jer su oni poznati po tome da se njihova komunikacija s drugim političkim strankama svodi isključivo na vrijeđanje i da zato imaju koalicijski kapital koji imaju". Ipak, kao predsjednica HSLS-a dužna je reagirati na napade na stranku, te od takvih uvreda zaštiti i njezine članove i birače koji su za HSLS glasovali, ali na njih neće odgovarati. Adlešič je dodala da je upravo ona u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uvela vijećnike HNS-a u Županijsku skupštinu, “koju su prije toga znali s razglednice”. Prisjetila se kako je HNS tada vrlo brzo odlučio koalirati s HDZ-om i HSS-om, a HSLS je ostao opozicija. "Kultura dijaloga i kultura političkog dijaloga jedan je od ciljeva koje smo si postavili i na kojima radi i naša Zaklada, i ja Čačiću nemam namjeru dalje odgovarati niti se imam namjeru slikati sa svakim koji iz HNS-a dođe u HSLS", rekla je Adlešič.
Dodala je da HSLS nije kriv za krizu u HNS-u ni za raspad koji im se događa. Rekla je kako razumije Čačićevo ogorčenje zbog vjerojatno gubitka mjesta, ali da je to pitanje njihova funkcioniranja i administracije te bahatosti prema članovima HNS-a u kojem se zbog osobne ambicije vodstva izbacuju i oni koji su pridonijeli rejtingu koji je HNS imao. Treba vidjeti je li trebalo izgubiti takve ljude samo zbog svojih fotelja, zaključila je predsjednica HSLS-a.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

Izvješće gradskih vijećnika GO HSLS-a Ilok sa 22. sjednice Gradskog vijeća Grada Iloka održane 23. lipnja 2008. godine (ponedjeljak) U 19.00 sati

2008-07-03T16:55:00.012+02:00

Izvješće gradskih vijećnika GO HSLS-a Ilok sa 22. sjednice Gradskog vijeća Grada Iloka održane 23. lipnja 2008. godine (ponedjeljak) s početkom u 19,00 sati.

Dnevni red

1. Usvajanje dnevnog reda

2. Usvajanje zapisnika sa 21. sjednice GV-a

3. Izvješće gradonačelnika sa održanih sjednica GP-a – 52., 53., 54. (od 26. ožujka 2008.g. do dana održavanja sjednice/izvanredne sjednice) – AKTUALNI SAT

4. Godišnji obračun Proračuna Grada Iloka za 2007.g.

5. Razmatranje dopisa Hrvatske stranke prava (točka je skinuta s dnevnog reda jer još nije stiglo očitanje Središnjeg državnog ureda za upravu u svezi navedenog)

6. Usvajanje Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta i donošenje Odluke o zaštiti izvorišta «Mohovo» u Mohovu.

7. Usvajanje Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta i donošenje Odluke o zaštiti izvorišta «Crpilište Skela» u Ilo

8. Postupanje po Rješenju Državne uprave za zaštitu i spašavanje:

a) Razmatranje stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada Iloka za prethodnu 2007.g.

b) Donošenje Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada Iloka za 2008.g

9. Razmatranje zamolbi za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH:

a) Mladena Papka iz Iloka

b) Đure Augustinovića iz Iloka

c) Ivana Grgića iz Iloka

d) Zvonka Vrdoljaka iz Iloka

e) Ankice Bošnjak iz Iloka

f) Mirka Jurine iz Bapske

g) Slobodana Župana iz Šarengrada

h) Anite Rimar iz Šarengrada

i) Ivana Turkalja iz Mohova

10. Prigovori:

a) Vlatko Supek iz Iloka

b) Martin Osuski iz Šarengrada

c) Agro – Ilok d.d. Ilok

11. Različito

Postavljena pitanja članova Gradskog vijeća, ogranka HSLS-a Ilok na Aktualnom satu:

Ivan Vrljić:

1.Trebalo bi ponovo postaviti pitanje nadležnim tijelima u svezi prometovanja teških teretnih vozila kroz ulice Benešićevu i Dr. F. Tuđmana te naselja. Uništavaju se kuće i ceste. Predlaže da se ograniči prometovanje vozila težine do 7,5 t.

2. U veljači sam prijavio par kvarova na javnoj rasvjeti i još ništa nije popravljeno.

3. Ulice V. Nazora i Zagrebačka su sada uređene, a raste korov i nitko to ne uređuje. Tko je zadužen za uređenje zelenila u tim ulicama?

4. Da li se što riješilo u svezi lokacije autobusnog kolodvora i tržnice koja je sada na posve neadekvatnom mjestu?

5. Da li se pronašao prostor za rad KUD-a «Julije Benešić»?

6. Da li se što uradilo u svezi omogućavanja prodaje stanova? Može li se na primjeru Grada Vukovara što odraditi? Što će biti s otkup kuća od strane APN-a, pojedinci već dugo čekaju, a neki su do sada mogli čak i birati.

7. Može li se urediti park oko crkve, te i to staviti na uvid turistima? Koliko je meni poznato, crkveni predstavnici su suglasni da se park otvori i uredi.

Vanja Horvatić:

8. Ponavljam pitanje što će biti s uređenjem ceste u ulici A. Stepinca zajedno s Grobljanskom? Za A. Stepinca postoji projektna dokumentacija koja je odrađena uz projekt za kanalizaciju.

Odgovori gradonačelnika Ivana Plazonića na postavljena pitanja:

1. U više navrata smo slali dopise u Hrvatske ceste, Župnijsku upravu za ceste koja nam je odgovorila da to nije u njihovoj nadležnosti, te u nadležno ministarstvo koje nam nije niti odgovorilo. Taj problem bi trebao biti riješen spojnicom na zaobilaznicu ali je nešto zastalo i imamo obećanja da će se s time nastaviti na jesen. Što se tiče ograničenja, konzultirat ću se sa nadležnima, a također ćemo ponoviti pitanje nadležnima u svezi prometa teretnih vozila.

2.U vezi održavanja javne rasvjete imam sve više reklamacija i provjerit ću s našim koncesionarom u čemu je problem.

3. Za ulice V.Nazora i Zagrebačku, nadležan je izvođač radova. Ako oni nešto uskoro ne urade u vezi zelenila u tim ulicama, dat ćemo to Komunalijama da odrade. Od "Osijek Koteksa" ćemo vidjeti na koji način da oni plate.

4. Za kolodvor zvanično stoji prijedlog na parceli preko puta Veterinarske stanice. Gradsko poglavarstvo će uskoro donijeti Odluku o rušenju stare kuće koja se nalazi tamo i tada će se nasuti kamen da se trenutno dok nema kolodvora, autobusi mogu tamo parkirati. Imamo obećanja u vezi financijskih sredstava za iduću godinu u tu svrhu. Grad će napraviti anketu za građane tako da se svi mogu izjasniti gdje bi htjeli da bude kolodvor. Predložit ćemo im četiri ili pet lokacija. Za tržnicu ćemo vidjeti može li petkom ostati prodaja na istom mjestu, a za ostale dane negdje drugdje. Razgovarat ćemo s Ministarstvom kulture pa ćemo onda vidjeti što s tim.

5. Za KUD i udruge planiran je otkupa aneksa dvorca od Iločkih podruma ili nominirati obnovu bivše upravne zgrade Agrokomerca, vidjet ćemo što će prije biti.

6. U svezi otkupa stanova, razgovarao sam s ministrom Čobankovićem i rekao mi je da Grad može početi s prodajom stanova. Razgovarao sam i sa Uredom za prognanike, povratnike i izbjeglice u Vukovaru i rečeno je da moramo popisati sve što je na RH, a što na bivšim SIZ-ovima. Nakon toga moramo to prebaciti na Grad i krenuti s prodajom. Cijena otkupa bi se kretala od 375 Eura na otplatu, a 175 Eura u gotovini. Iločki stanovi su u dosta lošem stanju tako da bi cijena najvjerojatnije bila niža. Sav prihod od prodaje bi išao Gradu tako da već u rujnu krećemo s time. APN je stao s otkupom kuća, imamo saznanja da će na jesen biti otkupljeno desetak kuća i ništa više. Ljudi se sve više upućuju na djelomičnu obnovu.

7. Što se tiče crkvenog parka, taj cijeli dio pripada obnovi kroz projekt Vukovar-Vučedol-Ilok, koji je nedavno bio upitan s nastavkom financiranja, Sada je sve riješeno i ići će se s obnovom zidina na kojima će biti šetnica. U svezi toga se morala odrediti namjena kula. Namjena je određena za korištenje udruga kao što su ekološke i dr. tako da budu sve na okupu. Ministarstvo regionalnog razvoja je dalo nalog Šumariji da riješi sjeverni dio od bungalova do Kurije. Razgovarat ćemo s crkvenim predstavnicima i tražiti njihovu dozvolu da se riješi i taj dio parka kod crkve.

8. Obavljen je razgovor u Zagrebu u vezi toga i očekujemo da će sredstva biti brzo prebačena. Imat ćemo više sredstava tako da će se riješiti sve u paketu, a također i parkiralište kod spomenika. To što postoji projektna dokumentacija, olakšavajuća je okolnost.

IVAN VRLJIĆ - Predsjednik GO HSLS Ilok i Gradski vijećnik

VANJA HORVATIĆ - Potpredsjednica GO HSLS Ilok i Gradski vijećnik

2008-06-28T13:03:00.000+02:00

Zadar: dvojica županijskih vijećnika HSU-a prešli u HSLS

VIJESTI || 27. 06. 2008.

prenosimo s Hine

Dvojica vijećnika Hrvatske stranke umirovljenika u Skupštini Zadarske županije pristupili su Hrvatskoj socijalno-liberalnoj stranci(HSLS), potpisavši pristupnice na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama HSLS-a u Zadru...

Umjesto tri, uz dvojicu novopridošlih županijskih vijećnika, Leopolda Bruckera, donedavnog predsjednika Županijskog odbora HSU-a i Josipa Škrinjara, donedavnog zamjenika predsjednika županijskog HSU-a, HSLS u Skupštini Zadarske županije sada ima pet vijećnika.
Zrilić je ocijenio kako su Bruckner i Škrinjar časni ljudi te u radu HSLS-a neće biti tzv. obični članovi, nego će bitno utjecati na rad HSLS-a u Zadarskoj županiji, a naći će se i na izbornim listama.
Predsjednik Županijskog vijeća HSLS-a i dopredsjednik stranke Stanko Zrilić nastavku konferencije za novinare izvijestio je da HSLS intenzivno razgovara s brojnim pojedincima i skupinama iz drugih stranaka te da će već na jesen u Skupštini Zadarske županije imati 7 - 9 vijećnika.
"Proces rasta HSLS-a ide iznad očekivanja", rekao je Zrilić i ustvrdio da je Hrvatska premala za tako veliki broj političkih stranaka, a ima ih 108, te mora doći do sužavanja.
"Mi u HSLS-u mislimo da treba grupirati politički centar, odnosno da treba doći do ujedinjavanja u političkom centru te mnogim kvalitetnim pojedincima pružiti šansu da djeluju", rekao je Zrilić.
Kratkim izjavama novinarima su se obratili i bivši čelnici HSU-a od danas članovi i vijećnici HSLS-a, Leopold Brucker i Josip Škrinjar.
Oni su rekli da su prihvatili program HSLS-a te da će u budućem radu dati svoj maksimalan doprinos u razvoju ove stranke.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

2008-06-28T12:33:00.007+02:00

ZAPISNIK

Sa 25. sjednice HSLS GO Ilok održane 19. lipanj 2008.g. s početkom u 19.00 sati, Trg žrtava Dom. rata.

Dnevni red

Usvajanje zapisnika sa prošle sjednice
Rasprava o materijalima za 22 sjednicu GV-a
Izvješća sa sjednice ŽV-a i središnjeg vijeća
Različito

1. točka I.Vrljić –Jednoglasno se usvaja dnevni red i zapisnik sa prethodne sjednice.

2. točka V. Horvatić – Obrazlaže dnevni red po točkama za iduću sjednicu GV-a.

I. Vrljić – Ponovno ćemo postaviti pitanja o teretnom prometu kroz grad, neodržavanju pojedinih ulica u svezi zelenila i zemlje, tržnica nema uvjete za rad, udruge i KUD još uvijek nemaju prostora za rad. Moramo biti oštriji što se tiče vodozaštitnih zona i striktno se držati Zakona. Što se tiče točke o članovima civilne zaštite, to bi se trebalo bolje organizirati, a ne samo da bude mrtvo slovo na papiru. Što se tiče zamolbi za korištenje poljoprivrednog zemljišta, kome je to glavna djelatnost, tome to treba i dati.

3. točka I. Vrljjić – Predsjednica je tražila da se članovi očituju o koalicijama za lokalne izbore. Novi izborni zakon nalaže da će se gradonačelnici i dogradonačelnici birati po imenu, dok za GV ide na stari sistem.

4. točka – I.Vrljić – Govori da čekamo da se razvedri vrijeme da možemo odraditi bojanje klupa kod ambulante u Iloku. Obrazlaže vijesti koje se stavljaju na blog, sve se može staviti osim reklama , te traži i od ostalih da se priključe u tome radu.

F.Kolak – Obrazlaže rad MO-a Bapska. Ali nije zadovoljan što ih u GP-u još nisu pozvali na razgovor po njihovom zahtjevu. Obrazlaže zahtjev za kupovinom jednog busa za sve udruge na području Grada Iloka.

I. Barbarić – 4. srpnja 2008. pozvan ispred mladeži ogranka na seminar u Osijek, na predavanja u vezi političkih znanosti.

Usvaja se zaključak da će naš ogranak podmiriti trošak odlaska na seminar.

2008-06-23T17:32:00.001+02:00

HSLS-ov gospodarski ekspert Damir Novinić u Bruxellesu na sastanku lidera europskih liberalnih stranaka

VIJESTI || 23. 06. 2008.

19. lipnja 2008. u Bruxellesu je održan radni sastanak lidera europskih liberalnih stranaka članica ELDR-a na temu „EU - jedno tržište" ...

19. lipnja 2008. u Bruxellesu je održan radni sastanak lidera europskih liberalnih stranaka članica ELDR-a na temu „EU - jedno tržište" ("EU - single market") kojem su među ostalima prisustvovali liberalni predsjednici vlada nekoliko europskih država - Anders Fogh Rasmussen, danski premijer, Andrus Ansip, premijer Estonije, Calin Popescu-Tariceanu, rumunjski premijer, Matti Vanhanen, finski premijer, predsjednica ELDR- a Annemie Neyts-Uyttebroeck, predsjednik ALDE grupe, Graham Watson, nekoliko liberalnih povjerenika Europske komisije te visoki dužnosnici i predstavnici liberalnih stranaka Europe, članica ELDR-a.
Sastanak je otvorila gđa. Annemie Neyts-Uyttebroeck, osvrćući se na rezultate nedavnog irskog referenduma o Lisabonskom ugovoru, njegovog negativnog rezultata kao i mnogih pitanja koja su se sad otvorila.
Jasno je da posljedice irskog NE ratifikaciji Lisabonskog sporazuma još danas nije moguće sagledati, ali je referendum očito izazvao pravi potres u vrhovima Europske Unije. Ovakav stav i odluka Iraca potpuno su promijenili prvobitnu temu sastanka - "EU - jedno tržište".
Iako nije bilo iznesenog službenog stava ELDR-a , na konferenciji za novinare koja je uslijedila nakon sastanka, predsjednica ELDR-a Annemie Neyts-Uyttebroeck je rekla da europski liberali poštuju rezultate irskog referenduma kao demokratski izraz volje građana Irske. Međutim, europska liberalna obitelj izražava duboko razočaranje ovim rezultatima. ELDR i ALDE grupa europskog parlamenta i dalje su duboko posvećeni Lisabonskom ugovoru i pozivaju sve zemlje koje nisu, da ga što prije ratificiraju. Europska unija mora naći rješenje prihvatljivo za Irsku i irsku javnost prije kraja ove godine. ELDR se uvijek zalagao za proširenje i bit će dosljedan i čvrst u tom stavu. No, isto tako, Europska unija treba pokazati snagu, čvrstinu i zajedništvo u novom svjetskom poretku te se okrenuti važnim temama kao što su klimatske promjene, međunarodni terorizam, ilegalne migracije te sloboda kretanja znanja, obrazovanja, znanstvenih istraživanja i inovacija.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

2008-06-21T15:33:00.001+02:00

Ivan Čehok, potpredsjednik HSLS-a i gradonačelnik Varaždina: U Varaždinu najmanja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

VIJESTI || 19. 06. 2008.

prenosimo iz Večernjeg lista

Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok kazao je na današnjoj sjednici Gradskog poglavarstva da stopa nezaposlenosti u gradu Varaždinu iznosi svega 4,9 posto, ustvrdivši kako je to najmanja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj...

Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok kazao je na današnjoj sjednici Gradskog poglavarstva da stopa nezaposlenosti u gradu Varaždinu iznosi svega 4,9 posto, ustvrdivši kako je to najmanja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj.
Na sjednici su prezentirana gospodarska kretanja u posljednjih deset godina na području grada.
Stopa nezaposlenosti u 2001. godini iznosila je oko 8,7 posto, a u 2007, smanjena je na samo 4,9 posto.
Smanjenju nezaposlenosti doprinjeo je razvoj Slobodne zone u Trnovcu, izgradnja Poduzetničke zone u Jalkovcu u Varaždinu, ali i svi napori i aktivnosti Grada Varaždina kada je u pitanju pomoć obrtnicima i poduzetnicima, istaknuo je Čehok.
"Veseli činjenica o malom broju nezaposlenih, a i dalje je loša vijest da prosjek plaća u Gradu Varaždinu zaostaje za prosjekom na državnoj razini, iako su i na tom području vidljivi pozitivni pomaci", dodao je Čehok.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

2008-06-17T12:44:00.001+02:00

Lokalni izbori 2009. godine- test za parlamentarne izbore 2011. godine

VIJESTI || 17. 06. 2008.

Uz potporu Friedrich Naumann Stiftunga, Hrvatska socijalno-liberalna stranka u subotu, 14. lipnja 2008. godine održala je u Varaždinskim Toplicama pripremni sastanak o lokalnim izborima 2009. godine...

VARAŽDINSKE TOPLICE - Uz potporu Friedrich Naumann Stiftunga, Hrvatska socijalno-liberalna stranka u subotu, 14. lipnja 2008. godine održala je u Varaždinskim Toplicama pripremni sastanak o lokalnim izborima 2009. godine. Ovaj sastanak bio je zapravo uvod u stranačke aktivnosti HSLS-a za pripremu lokalnih izbora. Naime, kako je poznato, izbori 2009. godine bit će održani prema novom Zakonu po kojem će se gradonačelnici i zamjenici te župani i njihovi zamjenici birati izravno. Uoči samog sastanka predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič položila je vijenac palim braniteljima u Domovinskom ratu, a zatim je održana i konferencija za novinare, na kojoj su uz predsjednicu govorili i potpredsjednici Ivan Čehok i Dražen Breglec. Čelnici HSLS-a su istaknuli značaj lokalnih izbora iduće godine, naglasivši kako će upravo na njima stranka «testirati» svoju snagu, jer rezultati tih izbora bit će pokazatelj važnosti same stranke. Adlešič je ponovila kako je hrvatska politička scena polarizirana na dvije velike stranke, HDZ i SDP, a stranke centra praktično su izgurane na političku marginu. «Stvara se amerikanizacija u hrvatskoj politici, a birači se opredjeljuju za, uvjetno rečeno, desnu ili lijevu stranu. To svakako nije dobro ni za Hrvatsku, ni za demokraciju, ali ni za njezine političke stranke», upozorila je predsjednica HSLS-a.
Nakon konferencije za novinare, Adlešič je otvorila stranački pripremni skup, pozivajući sve HSLS-ove ogranke da već na jesen započnu s dogovorima o budućim koalicijama. Također je naglasila da se stranačka središnjica neće miješati u odluke ogranaka, koji će sami procijeniti, ovisno o području na kojem se nalaze i političkim snagama, s kime će dogovarati koalicije za lokalne izbore 2009. godine. O novom Zakonu koji će biti primijenjen na lokalnim izborima te o cjelokupnom zakonodavnom okviru okupljenim članovima Predsjedništva, Središnjeg vijeća, županijskih vijeća, Statutarne komisije i Nadzornog odbora te državnim dužnosnicima, govorio je Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova i član Središnjeg vijeća HSLS-a. On ih je upoznao sa procedurom i tehnikom izbora prema novom Zakonu, također naglasivši važnost svibanjskih izbora.
S financijskim i administrativnim funkcioniranjem stranke nazočne je upoznao direktor HSLS-a Ante Dodig, a o političkom dijelu, pripremama za izbore i pregovaranju o budućim koalicijama govorili su politička tajnica Dorica Nikolić i potpredsjednik Dražen Breglec.
Nakon višesatne rasprave, sudionici su se družili na zajedničkom ručku, zaključivši kako je ovaj sastanak u izvrsnoj organizaciji HSLS-a Varaždinske županije odličan uvod u ozbiljne pripreme za izbore koje HSLS započinje već početkom jeseni.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

POVIJEST GO HSLS ILOK VUKOVARSKO - SRIJEMSKA

2008-06-15T12:20:00.003+02:00

Poštovani !

Sa lijeve strane vidjet ćete naslov Povijest i podsjetnik GO HSLS Ilok, tj. link na stranicu koja prezentira povijest našeg ogranka. Ovo je samo uvodni dio koji ćemo s vremena na vrijeme dopunjavati. Ako imate bilo kakvih komentara, možete ih ostaviti i na samom blogu ili na naš e-mail hslsilok@gmail.com

2008-06-12T12:34:00.002+02:00

HSLS - GTF: O ravnopravnosti spolova

VIJESTI || 10. 06. 2008.

U sklopu novog projekta «Rodna osviještenost u političkim strankama jugoistočne Europe», izvršna direktorica Radne Skupine za jednakost spolova Pakta o stabilnosti (GTF- Gender Task Force), Mary Ann Rukavina Cipetić posjetila je u utorak ...

ZAGREB - U sklopu novog projekta «Rodna osviještenost u političkim strankama jugoistočne Europe», izvršna direktorica Radne Skupine za jednakost spolova Pakta o stabilnosti (GTF- Gender Task Force), Mary Ann Rukavina Cipetić posjetila je u utorak, 10. lipnja 2008. godine Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku te razgovarala s potpredsjednikom Draženom Breglecom i predsjednicom HSLS-ovog Odbora za ljudska prava Slavicom Jakobović Fribec. Kako je istaknula direktorica GTF-a, cilj projekta je omogućiti političkim strankama jugoistočne Europe da poboljšaju rodnu ravnotežu u procesu donošenja odluka i rodnu osviješćenost u cijelini, kako bi političke stranke osigurale oblikovanje i unapređivanje rodno osjetljive politike i povećanje participacije žena u skladu sa standardima i politikama europskih krovnih političkih organizacija.
Predstavnici HSLS-a istaknuli su podatak kako je, osim činjenice da je žena na čelu stranke (Đurđa Adlešič), u članstvu stranke ima 29 posto žena, od čega je najveća zastupljenost u glavnim stranačkim tijelima, Predsjedništvu, Središnjem vijeću, Statutarnoj komisiji i Nadzornom odboru. Dogovorena je i međusobna suradnja HSLS-a i GTF-a koja će započeti najvjerojatnije u listopadu.

Glasnogovornica HSLS-a Andrea Latinović

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA BAPSKOM GROBLJU

2008-06-09T14:23:00.008+02:00

CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA BAPSKOM GROBLJU

BAPSKA- Crkva Gospe Bapske kako je popularno nazivaju Bapčani je najstarija građevina u Vukovarsko-iločkom kraju.Po svom romaničkom dijelu ona spada u najstarije sačuvane građene spomenike u kontinentalnom dijelu Hrvatske,a ona je iz 13 stoljeća.

Ova Crkva se nalazi na zemljištu gdje su živjeli ljudi s kulturom već 3000godina prije Krista.

Crkva Blažene Djevice Marije se nalazi ,kao i samo selo udaljeno od nje oko jedan kilometar,

na rubu Fruške gore,u trokutu između Šida,Vukovara i Iloka,točnije na samom rubu Hrvatske,no nadamo se da neće biti i takvo zanimanje za nju u budućnosti,nego će njena vrijednost iz prošlosti sada biti dostatno nagrađena.

Jedan dio Crkve ima gotički stil gradnje i to onaj sprijeda prigrađeni sa elementima dvostepeničnog kontrafora,oblik vrata i zazidanog prozora na južnoj fasadi,kao i tkz.“koso rezani prizemni vijenac“,no i cigla je drugačija i novija od one u prvotnom romaničkom dijelu Crkve.

U ovoj Crkvi nekada su bile tri vrijedne slike slika Žalosne Gospe,slika Male Gospe i slika Gospe Bapske,od kojih je većina uništena u domovinskom ratu.

Od 1909.g. kada je u župi Novak (Bapska) bio župnik Lujo Topalković,načinjen je bunarić na izvoru čija se voda i danas uzima u vjerovanju da djeluje čudotvorno,a za njegova župnikovanja sačinjene su i stepenice ,a uz njih i križni put,no nabavljen je i novi kip Gospe koji je ostao do današnjeg dana i destinacija je mnogih hodočašća vjernika katolika.

Nekada je Bapska bila na zemljištu koje se danas naziva „stara Bapska“ i tu se nalaze sada vinogradi i polja ječma i kukuruza. Zbog teškog stradanja 1664.od Tatara ,kada su spalili i uništili tadašnje selo Bapska,a neke poveli u zarobljeništvo,Crkvu pokrali i uništili ,ali je nisu zapalili,Župnika izboli sa strijelama ,no nije poginuo,nego je preživjevši zapisao ove događaje, seljani tadašnje Bapske su se preselili u

Novak (sadašnja Bapska),i postupno je od naziva Novak-Bapska, ostao samo naziv Bapska.

Crkva je tijekom domovinskog rata pretrpjela velika razaranja ,no opet je opstala kao i mnogo puta u povijesti.Na zamolbu i traženje prijašnjeg bapskog župnika Florijana Kveteka 2002.g.,dobila je od Ministarstva kulture 100000,00 kuna ,za obnovu,kao spomenik kulture nulte kategorije,a na zamolbu sadašnjeg župnika Pave Kolarevića još dvije godine po 100000,00 kuna.Na Crkvi su obnovljeni vanjski zidovi,krovište i toranj sa križem i gromobranom,i jednim dijelom i unutrašnja fasada same Crkve.

U blizini ove Crkve je i Bapska –Gradac pretpovijesno nalazište i središte ,gdje je prije godinu dana pronađena pšenica stara 6000 godina,a nekada je na tom mjestu bila utvrda i predgrađe ,rašireno po cijeloj visoravni prema jugu.

!979.g.na njivi Stanka Kovačića smještenoj na „Teleku“ pronađena je grobnica sa kostima pokojnika iz rimskog doba ,sa brončanom „T“ fibulom i pređicom(bile su u modi u 3. i 4. stoljeću naše ere),a u blizini grobnice ulomci provincijske rimske keramike ,kao i fine keramike,razmišljalo se o daljim istraživanjima ,no više nije postignuto.

Zemlja u Bapskoj čuva tajne iz kojih niču novi dokazi prošlosti i pretpovijesti,zato je jako važno da svaki stanovnik Bapske ,a naročito naši članovi u HSLS –u ,da pripaze i čuvaju te dokaze ,te obavijeste o tome Muzej grada Iloka,kako bi se ovo selo moglo pravilno gledati kroz bogatu povijest i kulturu.

Slikovni i tekstualni materijal pripremila:

Snježana Kolak

2008-06-05T18:54:00.001+02:00

Predsjednica HSLS-a u Bruxellesu s predsjednicom ELDR-a

VIJESTI || 04. 06. 2008.

Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič sastala se u srijedu, 4. lipnja 2008. u 13.30 sati u sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu sa Annemie Neyts Uyttebroeck, predsjednicom ELDR-a ...

BRUXELLES - Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič sastala se u srijedu, 4. lipnja 2008. u 13.30 sati u sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu sa Annemie Neyts Uyttebroeck, predsjednicom ELDR-a (European Liberal Democrats- udruge europskih liberalnih stranaka) i zastupnicom u Europskom parlamentu. Predsjednica HSLS-a i potpredsjednik stranke Dražen Breglec izvijestili su predsjednicu ELDR-a o skupu «Reforma javne uprave», u organizaciji HSLS-a, koji je održan 25. travnja 2008. godine u Zagrebu, zahvalivši na financijskoj i stručnoj potpori koju je HSLS dobio za taj značajan događaj od ELDR-a.
Adlešič je također obavijestila predsjednicu ELDR-a o svom nedavnom posjetu Münchenu, gdje je sudjelovala na 59. Kongresu FDP-a- njemačkih liberala, kao posebna gošća predsjednika FDP-a, Guida Westerwellea, a tom se prilikom, osim razgovora sa kolegama njemačkim liberalima, sastala i Hansom Dietrichom Genscherom te s bivšim bavarskim premijerom Edmundom Soiberom, s kojim je razgovarala upravo o reformi javne uprave, području kojim se bavi kao potpredsjednica Vlade RH.
Kazala je i kako HSLS ima odličnu suradnju sa slovenskim i srbijanskim liberalima, LDS-om i LDP-om, a poslat će svog izaslanika i na predstojeću izbornu konvenciju LDS-a koja se održava u subotu, 7. lipnja u Ljubljani. Predsjednica HSLS-a upoznala je Annemie Neyts Uyttebroeck i sa aktivnostima HSLS-a te sa Zakladom koju stranka osniva, sa sjedištem u Dubrovniku, a u sklopu koje će biti i Politička akademija, koja sa radom započinje 28. lipnja 2008. g. u Zagrebu. Adlešič je kazala kako će time HSLS biti druga politička stranka, uz HDZ, koja će imati svoju Zakladu.
Također je izvijestila ELDR-ovu predsjednicu i o pripremama HSLS-a za lokalne izbore koji će biti održani u svibnju 2009. godine, istaknuvši kako će novi zakon o izravnom izboru gradonačelnika pogodovati HSLS-u, budući da stranka ima profilirane i prepoznatljive pojedince. Govoreći i kao potpredsjednica Vlade, Đurđa Adlešič je naglasila kako bi voljela da «Europa prepozna Hrvatsku kao pozitivan primjer u procesu pregovora s Europskom unijom, kao i u procesu reformi», ali je i upozorila da do zastoja u pregovorima često dolazi, ne zbog nepripremljenosti ili sporosti Hrvatske, već zbog činjenice da Hrvatska dugo čeka odgovore iz Europske komisije. Stoga je Adlešič zamolila za pomoć europske liberale, a predsjednica ELDR-a je odgovorila kako će učiniti sve da europski liberali zaista pomognu Hrvatskoj kako bi što prije završila sve potrebne zadatke za što brži ulazak Hrvatske u EU.
Tijekom svog posjeta Adlešič će se sastati i sa Jelkom Kacinom, slovenskim zastupnikom LDS-a u Europskom parlamentu.

Slikovni i tekstualni materijal preuzet sa www.hsls.hr

PROMOCIJA TJ. MARKETING GO HSLS ILOK NA LOKALNOJ RAZINI - PLAKAT

2008-06-02T10:04:00.004+02:00

Od samog pokretanja internet BLOG-a GO HSLS Ilok, već se prikupilo dosta materijala na arhivi bloga. Marketinški gledano, promocija bloga je sljedeći korak nakon prikupljene arhive u blogu.
Po pitanju promocije krenuo sam u izradu jednostavnog PLAKATA A4 formata, koji na jednostavan način promovira naš ogranak i naš blog. Plakat je izrađen u programu WORD i pohranjen a poradi umnožavanja prema potrebi.
Ovom prigodom Vam i prezentiramo kako na jednostavan način možete izraditi plakat koji nije velikog formata a jednostavan je za postavljanje na mjesta za oglašavanje i naravno umnožavanje i nanovno postavljanje tj. podsjećanje.
Kliknite na sliku i dobit ćete originalni format plakata.

Slikovni i tekstualni materijal pripremio:

Zoran Maduna - voditelj unutarstranačkog odbora za marketing GO HSLS Ilok

HSLS - OGRANAK ILOK

PREDSJEDNICA HSLS-a URUČILA PRVO RAČUNALO IZ DONACIJE

RIJEKA - U sklopu akcije “20 računala za 20 učeničkih domova”, predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič posjetila je u utorak, 9. lipnja 2009. godine Rijeku. Tom je prigodom ravnateljici Učeničkog doma “Sušak” uručila računalo za potrebe štićenika tog doma.

REZULTATI HSLS-a NA LOKALNIM IZBORIMA 2009.

Prema službenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva HSLS je ostvario izvrsne rezultate na proteklim lokalnim izborima.Posebno ističemo da je HSLS osvojio mandate u svim županijskim skupštiama čime smo dokazali snagu na području cijele države.

IZBORNI REZULTATI ZA LOKALNE IZBORE 2009 ZA GRAD ILOK

GRADSKO VIJEĆE

izabrani su:

GRADONAČELNIK

GRADA ILOKA

GRADONAČELNIK

GRADA ILOKA

izabran je kandidat:

LETAK HSS-a i HSLS-a LOKALNI IZBORI ZA DRUGI KRUG za gradonačelnika

GRAD ILOK, LOKALNI IZBORI - SVIBANJ 2009

„BEZ ŽENA VIŠE NE MOŽE“ - TRIBINA U VUKOVARU

Potpredsjednica Vlade Adlešič s pripadnicima hrvatskog kontingenta u Čadu

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Đurđa Adlešič je u sklopu svog posjeta operaciji EUFOR-a u Čadu, posjetila jedan od šest izbjegličkih kampova u kojem borave izbjeglice iz sudanske pokrajine Darfur.

POTPISAN KOALICIJSKI SPORAZUM IZMEĐU GRADSKIH OGRANAKA HSLS I HSS GRADA ILOKA !

Izaslanstvo hrvatskih liberala u posjetu Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu

Na poziv ALDE grupe, a u okviru Visitors Programmea, Dario Hrebak, predsjednik MHL-a i član Predsjedništva HSLS-a te Goran Kurevija, voditelj međunarodnih odnosa u Direkciji HSLS-a posjetili su Europski parlament u Bruxellesu i Strasbourgu.

''MLADE I AKTIVNE: POLITIČKA PARTICIPACIJA MLADIH ŽENA''

Potpredsjednica Vlade i predsjednica HSLS-a Adlešič u Parizu

U sklopu službenog posjeta potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i predsjednice HSLS-a Đurđe Adlešič hrvatskim vojnicima koji sudjeluju u operaciji EUFOR-a u Čadu, Adlešič se u ponedjeljak, 9. veljače 2009. g. u Parizu sastala sa zapovjednikom generalom Patrickom Nashom.

26. siječnja 2009.g. održana je 26. sjednica Gradskog vijeća Grada Iloka

23. siječnja 2009.g. održana je 29. sjednica Izvršnog odbora GO HSLS-a Ilok

Dr. Josip Vrbošić zajednički kandidat HSLS-a i HSS-a za gradonačelnika Osijeka

PREDSTAVNIŠTVO GRADSKOG OGRANKA HSLS ILOK NA BOŽIĆNOM KONCERTU U BAPSKOJ

Čestitka predsjednice HSLS-a Đurđe Adlešič Baracku Obami, izabranom predsjedniku SAD-a

Davor Žmegač: Liberali moraju shvatiti da se od stare slave ne živi

Prenosimo iz Vjesnika. Objavljeno u srijedu, 22. listopada 2008. godine. Činjenica da smo se u HSLS-u toliko puta dijelili, razdvajali pa spajali itekako je pridonijela nevjerodostojnosti stranke, kaže Davor Žmegač, zamjenik predsjednice HSLS-a i kutinski gradonačelnik .

KAKO ZADRŽATI MLADE U SELU BAPSKA ?

23. sjednica Gradskog vijeća Grada Iloka 22.rujan 2008. godina

26. Sjednica GO HSLS ILOK

Čehok kandidat HSLS-a za gradonačelnika Varaždina

Gradska organizacija HSLS-a i službeno je na konferenciji za novinare održanoj u subotu, 20. rujna 2008. godine u Varaždinu istaknula kandidaturu Ivana Čehoka za gradonačelnika Varaždina na lokalnim izborima u svibnju iduće godine ...

Prezentacija i zaključci 6. skupa Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a

Objavljemo integralnu prezentaciju pod nazivom «Neposredan izbor gradonačelnika, načelnika i župana - odnos izvršnog čelnika i uprave» ...

Nastavljen rad Političke akademije HSLS-a

Nakon ljetne stanke, u prostorijama splitske organizacije HSLS-a u subotu je održan nastavak prvog turnusa Političke akademije „Liberalni centar za demokraciju“ ...

PROGRAM 41. ILOČKE BERBE GROŽĐA

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike 31.07.2008.

Potpredsjednica Vlade Adlešič obišla požarište na Miljevcima

GRAD VARAŽDIN - PRIMJER GOSPODARSKOG RAZVITKA U HRVATSKOJ

ČLANOVI MHL-A U MAKEDONIJI, CRNOJ GORI I BOSNI I HERCEGOVINI

Rekordno niska nezaposlenost

OSNOVANO ŽV MHL-a ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

USVOJEN PRIJEDLOG ČLANA MJESNOG ODBORA SELA BAPSKE

ORGANIZIRANA MANIFESTACIJA SIJELA U BAPSKOJ

SASTANAK SA PREDSTAVNICIMA MANIFESTACIJE „SIJELA, IGRE I DIVANI“ U BAPSKOJ

Predsjednica HSLS-a u Sinju

SINJ, 22. srpnja 2008 - Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič posjetila je Sinj i razgovarala s gradonačelnikom Ivanom Nasićem i predsjednikom Viteškog alkarskog društva Stipom Jukićem.

GO HSLS ILOK ORGANIZIRAO UREĐENJE KLUPA I KOŠEVA KOD AMBULANTE ILOK

Započela edukacija članova HSLS-a

Akademiju su svečano otvorili predsjednica stranke Đurđa Adlešič i potpredsjednik Želimir Janjić, a nazočne je polaznike pozdravio i predsjednik Akademije Ivica Granić ...

Predsjednica HSLS-a u Dubrovniku

Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič sa suradnicima u petak, 11. srpnja održala je konferenciju za novinare u Dubrovniku ...

Pokrenut novi Internet BLOG HSLS GO KARLOVAC

Politička akademija HSLS-a “Liberalni centar za demokraciju” započela s radom

U subotu, 5. srpnja 2008. godine u središnjici HSLS-a u Zagrebu predstavljena je i započela s radom Politička akademija stranke “Liberalni centar za demokraciju”...

Izvješće gradskih vijećnika GO HSLS-a Ilok sa 22. sjednice Gradskog vijeća Grada Iloka održane 23. lipnja 2008. godine (ponedjeljak) U 19.00 sati

Zadar: dvojica županijskih vijećnika HSU-a prešli u HSLS

prenosimo s HineDvojica vijećnika Hrvatske stranke umirovljenika u Skupštini Zadarske županije pristupili su Hrvatskoj socijalno-liberalnoj stranci(HSLS), potpisavši pristupnice na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama HSLS-a u Zadru...

ZAPISNIK

HSLS-ov gospodarski ekspert Damir Novinić u Bruxellesu na sastanku lidera europskih liberalnih stranaka

19. lipnja 2008. u Bruxellesu je održan radni sastanak lidera europskih liberalnih stranaka članica ELDR-a na temu „EU - jedno tržište" ...

Ivan Čehok, potpredsjednik HSLS-a i gradonačelnik Varaždina: U Varaždinu najmanja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj

prenosimo iz Večernjeg listaGradonačelnik Varaždina Ivan Čehok kazao je na današnjoj sjednici Gradskog poglavarstva da stopa nezaposlenosti u gradu Varaždinu iznosi svega 4,9 posto, ustvrdivši kako je to najmanja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj...

Lokalni izbori 2009. godine- test za parlamentarne izbore 2011. godine

Uz potporu Friedrich Naumann Stiftunga, Hrvatska socijalno-liberalna stranka u subotu, 14. lipnja 2008. godine održala je u Varaždinskim Toplicama pripremni sastanak o lokalnim izborima 2009. godine...

POVIJEST GO HSLS ILOK VUKOVARSKO - SRIJEMSKA

HSLS - GTF: O ravnopravnosti spolova

U sklopu novog projekta «Rodna osviještenost u političkim strankama jugoistočne Europe», izvršna direktorica Radne Skupine za jednakost spolova Pakta o stabilnosti (GTF- Gender Task Force), Mary Ann Rukavina Cipetić posjetila je u utorak ...

CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE NA BAPSKOM GROBLJU

Predsjednica HSLS-a u Bruxellesu s predsjednicom ELDR-a

Predsjednica HSLS-a i potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešič sastala se u srijedu, 4. lipnja 2008. u 13.30 sati u sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu sa Annemie Neyts Uyttebroeck, predsjednicom ELDR-a ...

PROMOCIJA TJ. MARKETING GO HSLS ILOK NA LOKALNOJ RAZINI - PLAKAT

Prema službenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva HSLS je ostvario izvrsne rezultate na proteklim lokalnim izborima.
Posebno ističemo da je HSLS osvojio mandate u svim županijskim skupštiama čime smo dokazali snagu na području cijele države.

Prenosimo iz Vjesnika.
Objavljeno u srijedu, 22. listopada 2008. godine.

Činjenica da smo se u HSLS-u toliko puta dijelili, razdvajali pa spajali itekako je pridonijela nevjerodostojnosti stranke, kaže Davor Žmegač, zamjenik predsjednice HSLS-a i kutinski gradonačelnik .

prenosimo s Hine

Dvojica vijećnika Hrvatske stranke umirovljenika u Skupštini Zadarske županije pristupili su Hrvatskoj socijalno-liberalnoj stranci(HSLS), potpisavši pristupnice na današnjoj konferenciji za novinare u prostorijama HSLS-a u Zadru...

prenosimo iz Večernjeg lista

Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok kazao je na današnjoj sjednici Gradskog poglavarstva da stopa nezaposlenosti u gradu Varaždinu iznosi svega 4,9 posto, ustvrdivši kako je to najmanja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj...